Trgovinski deficit BiH lani porastao preko 8 milijardi KM

Najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH je u 2019. godini imala je sa Austrijom (151%) i Slovenijom (111%)

0
586
Prijedlog budžeta FBiH za 2022. je veći za 2% ili za 116,4 miliona KM od Budžeta za prošlu godinu

Vijeće ministara na današnjoj sjednici usvojio je Analizu spoljnotrgovinske razmjene BiH za 2019. godinu koja je iznosila 30,99 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 11,49 milijardi KM, a uvezene 19,50 milijardi KM, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 8,01 milijardi KM. Trgovinski deficit bilježi rast od 8,6% u odnosu na prethodnu godinu.
Glavne karakteristike spoljnotrgovinske razmjene u 2019. godini bile su njeno ukupno smanjenje od 0,6%, pad izvoza (3,4%), rast uvoza (1,2%) te pad stope pokrivenosti uvoza izvozom za 2,8%.
Evropska unija je i dalje glavni spoljnotrgovinski partner BiH i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 66%. Slijede zemlje CEFTA-e sa 14%, a ostale zemlje učestvuju sa 20%. Od ukupnog bh. izvoza, na zemlje EU se odnosi 73%, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 62% u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u zemlje CEFTA-e učestvuje sa 17% u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja CEFTA-e učestvuje sa 12% u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u ostale zemlje ostvaruje učešće od 10% u ukupnom bh. izvozu, dok uvoz iz ovih zemalja u ukupnom bh. uvozu učestvuje sa 26%.
Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom (151%), Slovenijom (111%), Njemačkom (72%), Hrvatskom (69%), Francuskom (62%), Srbijom (61%), te Italijom (56%).

Trgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda 2,4 milijarde KM

Vijeće ministara usvojilo je i Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2017. – 2019. godine. Dinamiku izvoza u tom periodu karakterisao je kontinuiran pad količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti.
To je posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske, s obzirom na pad vrijednosti turske lire, što je bh. proizvode učinilo skupljim i manje konkurentnim. Takođe, na smanjenje izvoza uticala je odluka vlasti u Prištini o uvođenju zaštitne mjere, odnosno carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100% carine na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz BiH.
Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima. Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao trend smanjenja, a vrijednost uvoza je varirala. Ipak, deficit je ostao visok i još uvijek nije manji od dvije milijarde KM.
Smanjenjem izvoza u 2019. godini, deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde KM i veći je za 6% u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.
Što se tiče trgovinskih partnera, najznačajniji je i dalje Evropska unija s obzirom na to da je oko 38% izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasirano na ovo tržište, 36% je plasirano na tržište CEFTA, u Tursku 16%, u EFTA-u 2% i zemlje ostatka svijeta 8%.
Na tržište BiH najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55%, iz zemalja CEFTA-e 29%, Turske oko 3%, EFTA-e 0,2% i ostatka svijeta 13%.