Vijeće ministara na današnjoj sjednici usvojio je Analizu spoljnotrgovinske razmjene BiH za 2019. godinu koja je iznosila 30,99 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 11,49 milijardi KM, a uvezene 19,50 milijardi KM, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 8,01 milijardi KM. Trgovinski deficit bilježi rast od 8,6% u odnosu na prethodnu godinu.
Glavne karakteristike spoljnotrgovinske razmjene u 2019. godini bile su njeno ukupno smanjenje od 0,6%, pad izvoza (3,4%), rast uvoza (1,2%) te pad stope pokrivenosti uvoza izvozom za 2,8%.
Evropska unija je i dalje glavni spoljnotrgovinski partner BiH i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 66%. Slijede zemlje CEFTA-e sa 14%, a ostale zemlje učestvuju sa 20%. Od ukupnog bh. izvoza, na zemlje EU se odnosi 73%, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 62% u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u zemlje CEFTA-e učestvuje sa 17% u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja CEFTA-e učestvuje sa 12% u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u ostale zemlje ostvaruje učešće od 10% u ukupnom bh. izvozu, dok uvoz iz ovih zemalja u ukupnom bh. uvozu učestvuje sa 26%.
Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom (151%), Slovenijom (111%), Njemačkom (72%), Hrvatskom (69%), Francuskom (62%), Srbijom (61%), te Italijom (56%).
Trgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda 2,4 milijarde KM
Vijeće ministara usvojilo je i Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2017. – 2019. godine. Dinamiku izvoza u tom periodu karakterisao je kontinuiran pad količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti.
To je posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske, s obzirom na pad vrijednosti turske lire, što je bh. proizvode učinilo skupljim i manje konkurentnim. Takođe, na smanjenje izvoza uticala je odluka vlasti u Prištini o uvođenju zaštitne mjere, odnosno carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100% carine na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz BiH.
Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima. Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao trend smanjenja, a vrijednost uvoza je varirala. Ipak, deficit je ostao visok i još uvijek nije manji od dvije milijarde KM.
Smanjenjem izvoza u 2019. godini, deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde KM i veći je za 6% u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.
Što se tiče trgovinskih partnera, najznačajniji je i dalje Evropska unija s obzirom na to da je oko 38% izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasirano na ovo tržište, 36% je plasirano na tržište CEFTA, u Tursku 16%, u EFTA-u 2% i zemlje ostatka svijeta 8%.
Na tržište BiH najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55%, iz zemalja CEFTA-e 29%, Turske oko 3%, EFTA-e 0,2% i ostatka svijeta 13%.
