Vlada Federacije BiH danas se upoznala sa informacijom o vanjskom i unutarnjem dugu u Federaciji BiH zaključno s krajem 2017. godine, koja će biti upućena Parlamentu FBiH.
Ukupan vanjski i unutarnji dug u Federaciji BiH, uključujući dug kantona, gradova, općina, javnih preduzeća i drugih korisnika kredita, na kraju 2017. iznosio je 5.871,61 miliona KM ili 30,05 posto BDP-a, od čega se 80,72 posto odnosi na vanjski (4.739,37 miliona KM) i 19,28 posto na unutarnji dug (1.132,24 miliona KM).
Nakon konstantnog rasta duga u periodu 2011. – 2015., u 2016. dolazi do blagog pada vanjskog, a u 2017. godini i unutarnjeg duga u FBiH.
Vanjski dug u FBiH (uključujući dugove krajnjih korisnika) je 31.12.2017. godine iznosio 4.739,37 miliona KM. Od toga se na dio duga bivše Jugoslavije (restrukturirani dug u okviru Pariškog i Londonskog kluba, te konsolidirani dug IBRD-u) odnosi 705,8 miliona KM (17,89% ukupnog neotplaćenog duga), na zajmove ugovorene putem BiH u ime Federacije BiH i supsidijarno prenesenih na FBiH (relevantni dug) 3.951,10 miliona KM (83,37% ukupnog neotplaćenog duga), te na dug koji je FBiH direktno ugovorila s vanjskim kreditorima 82,2 miliona KM (1,73% ukupnog neotplaćenog duga).
Novi vanjski dug u Federaciji BiH (nastao nakon 14.12.1995. godine) iznosi 4.033,57 miliona KM i manji je za 381,56 miliona KM u odnosu na 2016. godinu. U tom okviru, dug prema Međunarodnom monetarnom fondu iznosi 368,35 miliona KM.
Vanjski dug u FBiH je, najvećim dijelom, ugovoren s bilateralnim kreditorima i multilateralnim finansijskim institucijama (Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Međunarodni monetarni fond itd). Dug multilateralnim finansijskim institucijama iznosi 3.584,74 miliona KM ili 75,64 posto ukupnog vanjskog duga u Federaciji BiH, dok je zaduženje kod bilateralnih kreditora 1.154,63 miliona KM ili 24,36 posto.
Bez duga krajnjih korisnika koji imaju obavezu plaćanja na osnovu kreditnog zaduženja, stanje duga Vlade FBiH na kraju 2017. iznosi 3.288,2 miliona KM.
Vanjski dug Vlade iznosi 2.393,51 miliona KM i u ukupnom dugu sudjeluje sa 72,79 posto. Udio vanjskog duga Vlade u ukupnom vanjskom dugu FBiH se konstantno smanjuje i sa 72,92 posto, koliko je iznosilo 2010. godine, u 2017. godini sveden je na 50,5 posto.
Unutarnji dug Vlade FBiH je nastao sukladno zakonu i emisijom tržišnih vrijednosnih papira 31.12.2017. godine i iznosi 894,69 miliona KM.
U 2018. planirano zaduženje od 1,36 milijarde KM
Federalna vlada je usvojila Plan zaduživanja FBiH za 2018. godinu. Na osnovu potreba u ovogodišnjem Budžetu FBiH i Programu javnih investicija (PJI) 2018.-2020. godina, u 2018. godini planirano je angažiranje sredstava u ukupnom iznosu od 1.361,82 miliona KM.
Vanjsko zaduženje uglavnom će biti provođeno putem međunarodnih finansijskih institucija i bilateralnim sporazumima posredstvom agencija za promociju razvoja.
U 2018. godini se bruto potrebe za vanjskim finansiranjem u iznosu od 791,82 miliona KM odnose na potporu Budžetu FBiH (43 miliona KM ili 5,54 posto) i finansiranje kapitalnih projekata u okviru PJI (748,82 miliona KM ili 94,57 posto).
Bruto potrebe Vlade Federacije BiH za finansiranjem na domaćem tržištu u 2018. godini iznose 510 miliona KM. Od toga će kratkoročnim instrumentima duga (trezorski zapisi) biti realizirano 360 miliona KM, dok se preostalih 150 miliona KM odnosi na dugoročne instrumente (obveznice).
Uz pretpostavku ispunjenja plana finansiranja Budžeta FBiH za 2018. godinu u iznosu od 613 miliona KM s planiranom strukturom i dinamikom, dug Vlade Federacije BiH na kraju ove godine, uključujući i vanjski dug koji je prenesen na krajnje korisnike kredita, procijenjen je na 5.844,55 miliona KM.
Pod pretpostavkom stopostotne realizacije godišnjeg plana zaduživanja, iznos vanjskog duga na kraju 2018. bi bio povećan u odnosu na proteklu godinu za 248,82 miliona KM, dok bi unutarnji bio manji za 0,80 miliona KM. To znači da bi ukupan dug Vlade Federacije BiH na kraju 2018., u odnosu na proteklu godinu, porastao za 248,02 miliona KM.
Imajući u vidu iskustva u provedbi kapitalnih projekata, pretpostavka je da bi stepen realizacije mogao iznositi 70 posto od planiranog. U tom slučaju, vanjski dug bi u odnosu na proteklu godinu bio povećan za 24,1 milion KM, a ukupni za oko 23,3 miliona KM.
