Utvrđen Nacrt zakona o psihološkoj djelatnosti u Federaciji BiH

0
520
Vesko Drljača: Ublažena je i odredba o vanrednom usklađivanju penzija

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, na današnjoj sjednici utvrdila Nacrt zakona o psihološkoj djelatnosti u Federaciji BiH.
Osim društvene potrebe da se ova oblast, vrlo bitna za mentalno zdravlje stanovništva, napokon zakonski reguliše, Ministarstvo se u izradi Nacrta zakona vodilo i zaključkom Zastupničkog doma Parlamenta FBiH od 2.12.2020. godine, kojim je Vlada FBiH zadužena da zakon pripremi i uputi u parlamentarnu proceduru. Ministarstvo je tako sačinilo radnu verziju zakona, provelo proces javnih konsultacija, te pribavilo mišljenja nadležnih federalnih i kantonalnih institucija.
Cilj zakona je da se na sistematičan način uredi psihološka djelatnost u Federaciji BiH.
Ovim zakonom se utvrđuje pravo na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence, prava i obaveze psihologa i korisnika psiholoških usluga, način obavljanja psihološke djelatnosti, organiziranje komore psihologa, te nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti, kao djelatnosti od interesa za FBiH.
Povodom utvrđivanja Nacrta zakona zamjenik premijera i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača kazao je da su brojni razlozi za regulisanje psihološke djelatnosti u FBiH.
“Prvo, tu je potreba da se osigura kvaliteta psiholoških usluga, zatim da se zaštiti javna politika socijalne zaštite, da se zaštite djeca, javno zdravlje i sigurnost korisnika usluga, odnosno osiguranje dostupnih, blagovremenih, sigurnih i kvalitetnih usluga psihologa svim kategorijama građana koji takve usluge trebaju.
Rad psihologa i psihologija kao nauka imaju direktan uticaj na mentalno zdravlje i kvalitet života ljudi, porodice i šire društvene zajednice, pogotovo u složenijim postratnim okolnostima i vremenima kroz koje prolazi BiH kao društvo.
S obzirom da ova djelatnost trenutno u Federaciji BiH nije zakonski regulisana, to se u praksi događa da dijagnostiku rade nestručne osobe što može dovesti u opasnost osobe kojima je potreban stručni psihološki, psihijatrijski i psihoterapijski tretman – potencijalno suicidalne i psihotične osobe, osobe s poteškoćama u razvoju, osobe s profesionalnim oboljenjima i slično. To je, između ostalog, još jedan od bitnih razloga zašto je Ministarstvo pripremilo nacrt zakona o psihološkoj djelatnosti kojim će se ova oblast precizno zakonski urediti”, rekao je ministar Drljača.