Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa inostranstvom u prvom polugodištu 2019. iznosio je oko 15,95 milijardi KM što je za 2,7 posto više u odnosu na isti period prošle godine kada je vanjskotrgovinska razmjena iznosila oko 15,53 milijardi KM.
Izvoz iz BiH u prvih šest ovogodišnih mjeseci iznosio je oko 6,01 milijarde KM, što je neznatno smanjenje u odnosu na isti period lani, dok je uvoz iznosio 9,94 milijardi KM i za 4,4% je viši nego godinu ranije (9,52 milijardi KM).
Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu 2019. iznosila je 60,4%, što je za 4,29% manje nego u prvih šest mjeseci prošle godine kada je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 63,2%. Vanjskotrgovinskog deficit je povećan za 12,1% i iznosi 3,9 milijardi KM, rečeno je danas na pres-konferenciji u Vanjskotrgovinskoj komori BiH na kojoj su pokazatelje predstavili generalni sekretar Komore Nihad Bajramović, te Belma Hasić i Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u izvozu su: Njemačka sa pocentom od 14,43%, zatim Hrvatska (12,59%), Italija (11,82%), Srbija (11,09%), Slovenija (8,61%)…
U BiH se najviše uvozi iz Hrvatske (17,14%), zatim Srbije (13,26%), Slovenije (9,03%), Njemačke (8,95%), Italije (8,68%), Austrije (5,38%), Turske (4,12%), itd.
Prema podacima bh. privredne komore, najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je Evropska unija sa kojom imamo 73,7% izvoza i 68,2% uvoza. Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 4,42 milijardi KM, a uvezeno robe u vrijednosti od 6,78 milijardi KM. Izvoz je povećan za 1,6%, a uvoz za oko 8%.
Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU je Hrvatska. Za šest mjeseci 2019. iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti 760 miliona KM i došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 4,5%, dok je uvoz povećan za skoro 16%.
Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni sa BiH učestvuje sa 16,5% izvoza i 14,5% uvoza. Na tržište CEFTA-e za šest mjeseci 2019. je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 990 miliona KM i izvoz je u odnosu na isti period prošle godine povećan za 1,06%. Sa područja CEFTA-e uvezli smo robe u vrijednosti od 1,44 milijardi KM, što je za 1,97% više u odnosu na isti period lani.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija sa kojom smo dosegnuli pokrivenost uvoza izvozom od preko 50%. Na tržište Srbije za šest mjeseci izvezli smo robe u vrijednosti od oko 667 miliona KM, što je za 10% više u odnosu na prošlu godinu. Iz Srbije smo uvezli robe u vrijednosti oko 1,31 milijardi KM i time povećali uvoz za 3% u odnosu na isti period lani. Vanjskotrgovinski deficit BiH sa Srbijom iznosi preko 650 miliona KM.
U prvom polugodištu, BiH je izvezla robe na Kosovo u vrijednosti od 6,84 miliona KM i izvoz je smanjen u odnosu na isti period lani za oko 65 miliona KM ili 90%. U istom periodu uvoz sa Kosova iznosio je 5,52 miliona KM i smanjen je za 3,1 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je 124%, a u prošloj godini je iznosila 836%.
Na učešće EFTA-e i ostalih zemalja otpada 9,8% izvoza i 17,3% uvoza. Najznačajniji partner EFTA-e je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH. Za šest mjeseci 2019. uvoz iz Švicarske je povećan za 11,20%, a izvoz za 28,24%.
U tzv. ‘ostalim tržištima’ ili ‘trećim zemljama’ najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH po obimu trgovanja je Turska, zatim SAD. U posmatranom periodu pad izvoza je zabilježen u Tursku, SAD, Kinu i Rusiju, uz istovremeno povećanje uvoza iz trećih zemalja, osim Ruske Federacije, gdje je uvoz smanjen za preko 70%.
U Tursku najviše izvozimo masnoće i ulja životinjskog i biljnog porijekla (59 miliona KM), zatim gvožđe i čelik (23 miliona KM), namještaj, posteljine, madrace (19 miliona KM)…
U Rusiju najviše izvozimo farmaceutske proizvode u vrijednosti 20 miliona KM, zatim voće (16 miliona KM), dok u Kinu najviše izvozimo drvo i proizvode od drveta (8 miliona KM), a u SAD neorganske hemijske spojeve (6 miliona KM), cink i njegove proizvode (5 miliona KM) itd.
U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene po sektorima, za šest mjeseci 2019. primjetan je pad izvoza u agroindustriji, tekstilnoj industriji i drvnom sektoru, što se veže sa padom obima industrijske proizvodnje još od posljednjeg kvartala prošle godine. S druge strane, zabilježen je rast uvoza u svim sektorima, što ukazuje na visoku potrošnju u zemlji.
U prvom polugodištu 2019. je izvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 384,9 miliona KM, što je za 7% manje u odnosu na isti period prošle godine.
Dakle, preko 90% hrane koju konzumiramo u BiH je uvezeno, a da domaće proizvode koristimo u minornim količinama, rečeno je u VTK BiH.
Istaknuto je i da je bh. ekonomija, unatoč brojnim izazovima, u prošloj godini zadržala dinamiku realnog ekonomskog rasta jednaku prosjeku prethodne tri godine od tri posto. U tekućoj godini smanjenje izvoza uzrokovano je usporavanjem ekonomija u EU, smanjenjem izvoza u Tursku, problemima izazvanim taksama Kosova itd.
U polugodišnjem izvještaju o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa Njemačkom uočeno je smanjenje izvoza za 1% i smanjenje uvoza iz Njemačke za oko 2% u odnosu na isti period lani. Strah od stagnacije njemačke ekonomije je opravdan za privatni sektor u BiH jer uveliko ovise o narudžbama iz Njemačke prvenstveno u automobilskoj i elektroindustriji. Usporavanje njemačke ekonomije (kao i eventualno islabljenje dolara) moglo bi utjecati na usporavanje ekonomije i u BiH.
Na kraju konferencije je ocijenjeno da su smanjenje aktivnosti glavnih trgovinskih partnera, rast necarinskih barijera, otežano poslovanje u metalnoj odnosno aluminijskoj industriji, nizak obim proizvodnje u odnosu na domaću potrošnju koja se podmiruje uvozom neki od razloga zbog čega imamo visok vanjskotrgovinski deficit.
Ono što bi moglo pozitivno utjecati u ovom periodu na BDP je sektor usluga, prije svega turizam, te konačno intenziviranje investicijskih radova u javnoj infrastrukturi.
