Vlada FBiH utvrdila Nacrt zakona o obaveznim osiguranjima u prometu

Najniža osigurana svota određena ugovorom o osiguranju, po jednom putniku iznosi za slučaj smrti 9.000 KM, za slučaj trajnog gubitka opće radne sposobnosti (invaliditeta) 18.000 KM i za slučaj privremene spriječenosti za rad i stvarnih i nužnih troškova liječenja 4.500 KM

0
1933
Novi propis o obaveznom osiguranju donosi usklađenost na jedinstvenom tržištu u cijeloj BiH

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu utvrdila Nacrt zakona o obaveznim osiguranjima u prometu i uputila ga u redovnu parlamentarnu proceduru.
Jedan od razloga za donošenje ovog zakona jeste deregulacija i liberalizacija cijena obaveznog osiguranja od odgovornosti za vozila, s ciljem očuvanja stabilnosti i neometanog funkcioniranja sektora osiguranja. Primjena aktuelnog Zakona iz ove oblasti, donesenog 2005. godine, pokazala je nedostatke koji otežavaju njegovu provedbu.
Novi propis donosi i harmoniziranje na jedinstvenom tržištu osiguranju u cijeloj BiH, jer je Republika Srpska donijela novi Zakon 2015. godine, te je Upravni odbor Agencije za osiguranje u BiH 4.10.2016. usvojio smjernicu za ocjenu usaglašenosti entitetskih zakona o obaveznim osiguranjima u prometu.
Dodatni razlog je i usaglašavanje sa zakonodavstvom i pravnim stečevinama Evropske unije, što je obaveza i iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Zakon propisuje nekoliko vrsta obaveznih osiguranja u prometu: putnika u javnom prevozu od posljedica nesretnog slučaja (osim putnika u avio prometu), vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama, vlasnika aviona od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama i putnicima i vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama.
Odredbe Zakona ne odnose se na prevozna sredstva Oružanih snaga BiH, jer za naknadu štete nastale korištenjem ovih prevoznih sredstava jamči BiH.
Ugovor o obaveznom osiguranju pokriva štete nastale na području BiH i na području država članica sistema zelene karte, te država potpisnica Multilateralnog sporazuma, u slučaju kada je s BiH potpisan ovaj sporazum.
Najniža osigurana svota po jednom štetnom događaju, određena ugovorom o osiguranju, po jednom putniku iznosi za slučaj smrti 9.000 KM, za slučaj trajnog gubitka opće radne sposobnosti (invaliditeta) 18.000 KM i za slučaj privremene spriječenosti za rad i stvarnih i nužnih troškova liječenja 4.500 KM.
Putnik, kojeg zadesi nesretni slučaj, odnosno osoba određena ugovorom kao korisnik osiguranja u slučaju smrti putnika, ima pravo zahtijevati od društva za osiguranje isplatu sukladno ugovoru.
Pravo na osiguranu svotu ima putnik, odnosno korisnik osiguranja neovisno o tome ima li pravo na naknadu na temelju odgovornosti vlasnika prevoznog sredstva za štetu prouzrokovanu trećim osobama. Ako vlasnik prevoznog sredstva nije zaključio ugovor o osiguranju, a nastupio je nesretni slučaj, oštećena osoba može zahtijevati isplatu od Zaštitnog fonda u iznosu najviše do osigurane svote.
Ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti ne pokriva odgovornost prevoznika za stvari koje je primio na prevoz. Pravo na naknadu štete nema vozač vozila kojim je prouzrokovana šteta. To pravo nemaju srodnik i druge osobe za duševne boli zbog smrti ili tjelesne povrede vozača koji je prouzrokovao štetu.
Isto se odnosi i na putnika koji je dobrovoljno ušao u vozilo kojim je prouzrokovana šteta, a kojim je upravljao neovlašteni ili vozač pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, ako odgovorno društvo za osiguranje dokaže da je ta okolnost putniku trebala biti poznata.
Na naknadu štete ne može računati ni oštećena osoba zbog upotrebe vozila na sportskim priredbama koje se održavaju na putu ili dijelu puta zatvorenom za promet drugim vozačima, a kojima je cilj postizanje najveće ili najveće prosječne brzine, odnosno na vježbama za te priredbe. Ošteta neće biti isplaćena ni u slučaju indirektnog ili direktnog djelovanja nuklearne energije ili zračenja nastalog za vrijeme prevoza nuklearnih ili drugih radioaktivnih materijala, zatim rata, pobune ili terorističkih aktivnosti, te korištenja mobiliziranog vozila, od trenutka preuzimanja od strane nadležnih tijela do trenutka vraćanja vozila vlasniku.
Neovlaštenim vozačem smatra se osoba koja je u vrijeme štetnog događaja koristila vozilo bez saglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena kao vozač, nije član njegovog kućanstva, niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here