Vlada FBiH je usvojila Dokument okvirnog proračuna Federacije BiH za razdoblje 2021.- 2023. godina. Ujedno, zadužila je Federalno ministarstvo financija da nastavi aktivnosti na pripremi Nacrta proračuna FBiH za 2021. godinu.
Nakon realnog rasta FBiH od 3,8 posto u 2018. godini, u 2019. je dostignut manji rast od 2,6 posto, a Federalni zavod za programiranje razvoja u 2020. godini projicira pad ekonomije FBiH od 2,6 posto kao posljedicu pandemije.
FBiH, kao i čitav svijet, ulazi u recesiju u 2020. godini, usljed koje dolazi do pada domaće i inozemne potražnje, pada industrijske proizvodnje, naročito izvozno orijentirane prerađivačke industrije, pada realizacije investicija, zaposlenosti i osobnih primanja stanovništva.
Za razdoblje od 2021. do 2023. projiciran je, po godinama, opravak ekonomije od 2,8 posto, 3,5 posto i 2,6 posto, pod pretpostavkom rasta privatne potrošnje, nastavka započetih i početka novih investicija, oporavka uslužnih i pratećih djelatnosti, te veće zaposlenosti i poboljšanja standarda stanovništva.
Projekcije su da će ukupni konsolidirani javni prihodi Federacije BiH iznositi 8.003 miliona KM u 2020. godini, uz napomenu da ove projekcije prvi put sadrže i prihode po osnovu doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, jer je Federalni zavod MIO ušao u sistem JRT FBiH od 1.1.2020. godine.
U narednim godinama se projiciraju ukupni javni prihodi u iznosu od 8.212 miliona KM (u 2021.), 8.485 miliona KM (u 2022.) i 8.814 miliona KM (u 2023. godini), uz pretpostavku postepenog oporavka ekonomije i pozitivnih kretanja ključnih makroekonomskih parametara.
Ukupna javna potrošnja u 2021. godini bi, prema projekcijama, iznosila 5.056 miliona KM ili 22,3 posto BDP-a FBiH, što je manje za 8,2 posto u odnosu na 2020. godinu. U 2022. godini bi iznosila 22,3 posto BDP-a i u 2023. godini 21,7 posto BDP-a.
Rizik za projekcije, pored uobičajanih, predstavlja i neizvjesnost situacije s pandemijom.
Vlada će Dokument okvirnog proračuna dostaviti Parlamentu FBiH.
