Centralna banka BiH (CBBiH) procjenjuje da je realna ekonomska aktivnost u Bosni i Hercegovini nastavila rasti relativno skromnom dinamikom. Nakon rasta realnog BDP-a od 2,1% u 2025. godini, preliminarna procjena za prvi kvartal 2026. iznosi 2,1%, što je identično martovskoj prvoj preliminarnoj procjeni (Tabela 1).
Raspoloživi visokofrekventni indikatori ukazuju da je domaća potražnja i dalje glavni nosilac ekonomskog rasta, dok doprinos prerađivačke industrije ostaje negativan usljed slabe vanjske tražnje i usporene ekonomske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera.
U prva četiri mjeseca 2026. godine zabilježen je pad industrijske proizvodnje (4,5%), te skroman rast turističke aktivnosti (2,2%). Istovremeno, trgovina na malo s realnom stopom rasta od 12,8% značajno je doprinijela rastu realne ekonomske aktivnosti, navodi CBBiH u brzoj procjeni BDP-a za prvi i drugi kvartal 2026. godine i inflacije u kratkom roku.
CBBiH preliminarno procjenjuje da intenzitet rasta realnog BDP-a BiH za drugi kvartal 2026. godine iznosi 2,0% i zasniva se na podacima visoke frekvencije, uglavnom dostupnim samo za april 2026. godine.
U odnosu na martovski krug brzih procjena, junski krug ne donosi značajnije promjene u kratkoročnim izgledima privredne aktivnosti. Međutim, izgledi su izloženi rizicima, prvenstveno onim iz međunarodnog okruženja, te je moguća revizija ekonomske aktivnosti za drugi kvartal već u narednom krugu brzih procjena, navode iz CBBiH.

Analitičari CBBiH navode da su inflatorna kretanja značajno nepovoljnija od očekivanja iz prethodnog kruga procjena.
“Inflatorni pritisci u BiH značajno su ojačali od marta 2026. godine. U odnosu na krug brzih procjena iz marta 2026. godine, stopa inflacije revidirana je naviše, što ukazuje na izraženije i postojanije cjenovne pritiske od ranije očekivanih. Procjena ukupne inflacije za drugi kvartal 2026. povećana je sa 3,9% na 6,6%, dok je procjena temeljne inflacije povećana sa 4,2% na 4,7%. Uzimajući u obzir posljednje službene objave iz aprila o dramatičnom godišnjem rastu cijena prevoza (25,9%) i režijskih troškova (11,0%) veoma je očito zbog čega je procjena ukupne inflacije značajnije revidirana u odnosu na prethodni krug. Shodno tome, procjenjujemo ukupnu inflaciju od 5,3% i temeljnu inflaciju od 4,5% u prvom polugodištu, s tendencijom blagog usporavanja u trećem kvartalu (Tabela 2)”, navode iz CBBiH.
Trenutne projicirane vrijednosti inflacije u BiH odražavaju istovremeno djelovanje vanjskih i domaćih faktora. Ključni kanal inflatornog pritiska u drugom kvartalu bilo je prelijevanje rasta cijena energenata s međunarodnog tržišta. U tom smislu, ubrzanje inflacije zabilježeno je i u eurozoni, gdje je godišnja stopa inflacije dosegnula nivo od 3,2% u maju, što je najviši nivo od septembra 2023. godine. Prema najnovijim makroekonomskim projekcijama ECB-a (juni 2026. godine), u eurozoni se očekuje inflacija od oko 3,0% u 2026. godini (bazni scenario), uz postepeni povratak ka ciljanoj stopi od 2% tek tokom 2027. godine, navode iz CBBiH.
Rizici za inflaciju ostaju dosta izraženi u narednom periodu, prvenstveno oni iz međunarodnog okruženja koji su vezani za cijene sirovina na svjetskom tržištu, upozoravaju iz CBBiH.
Objavu rezultata narednog kruga brzih procjena BDP-a, te ukupne i temeljne inflacije u kratkom roku CBBiH planira za septembar.






