Bosna i Hercegovina je danas počela dobivati prirodni plin iz Rusije preko plinovoda ‘Turski tok’ suočavajući se s mogućnošću da zbog toga bude izvrgnuta sankcijama SAD-a.
Kompanija Energoinvest, koja je ovlašteni dobavljač plina za Federaciju BiH, na čijem se teritoriju i troši najveći dio tog energenta, sklopila je s ruskom državnom kompanijom Gazprom aneks ranijeg ugovora kojim je precizirano kako će se od 1. aprila isporuka odvijati novim pravcem, odnosno plinovodom pod nazivom ‘Turski tok’.
Do sada je BiH plin dobijala plinovodom preko Ukrajine i Mađarske i tako je trebalo biti sve do kraja 2023., a predstavnici Energoinvesta tvrde kako su morali pristati na novi zahtjev ruskog isporučitelja.
“Gazprom nam nije ostavio prostor niti opciju za daljnji transport mađarskom rutom od 1. aprila”, kazala je za medije direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević.
Aneks ugovora o isporuci plina za BiH, kojega je ultimativno ponudila ruska strana, potpisan je unatoč jasnom upozorenju ambasade SAD kako bi to moglo dovesti do sankcija jer sadašnja američka administracija ruske projekte ‘Turski tok’ i ‘Sjeverni tok’ vidi kao nastojanje Moskve da podrije evropsku stabilnost i učini kontinent potpuno ovisnim o ruskom plinu.
Andy Allen, savjetnik za ekonomska pitanja u ambasadi SAD u BiH informirao je u martu Nijaza Čardakliju, šef odjela za ekonomsku multirateralu i rekonstrukciju Ministarstva vanjskih poslova BiH, o tome što sadašnja aministracija u Washingtonu kani poduzeti kako bi se suprotstavila ruskoj politici energetskog uvjetovanja Evrope.
Washington će nakon donošenja odgovarajuće odluke ostaviti rok od mjesec dana svima koji su uključeni u realizaciju spornih projekata da se iz njih povuku ili će se u protivnom suočiti sa sankcijama, stoji u zabilješci, prenosi Hina.
Komentirajući odluku Energoinvesta direktor kompanije BH Gas, koja je glavni distributer plina u Federaciji BiH i upravlja magistralnom plinskom mrežom, Jasmin Salkić kazao je kako je bezuvjetno pristajanje na zahtjeve Gazproma štetno za BiH i bez mogućih američkih sankcija. Upozorio je kako postojeći ugovor o isporuci plina preko Ukrajine i Mađarske znači i zakup kapaciteta plinovoda na tom pravcu u iduće dvije godine. Prijevremeni raskid tog ugovora, upozorava on, znači i obavezu plaćanja penala, a to u slučaju BiH znači čak 23 miliona dolara, koje treba platiti u roku od petnaest dana nakon izdavanja fakture.
Dodatni problem vidi u činjenici kako Gazprom nametanjem aneksa na postojeći ugovor, odnosno preusmjeravanjem nabavke plina na Turski tok nije ponudio nikakva jamstva o cijenama koje bi, kako to tvrde u Energoinvestu, mogle biti i do 20% niže u odnosu na dosadašnje.
Direktorica Energoinvesta Hadžialjević potvrdila je kako je doista moguće da će BiH morati platiti 23 miliona dolara za raskid ugovora, no nada se kako će barem mađarska strana ipak uvažiti klauzulu ‘više sile’, koja je predviđena ugovorom, pa neće tražiti odštetu. Misli kako je u konačnici eventualni spor moguće dobiti međunarodnom arbitražom.
