Ova godina (prva polovina 2024.) svjedočila je najvišem nivou povezanosti desticacija širom bivše Jugoslavije od raspada zemlje, pri čemu su gotovo sve najprometnije rute doživjele rast u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, neke rute se tek trebaju vratiti na prepandemijski broj putnika.
Najprometnija intra-Ex-YU linija u ovom periodu bila je Beograd – Podgorica, a zatim Beograd – Tivat. Uprkos padu od 3,3% u odnosu na prošlu godinu, linija Beograd – Tivat i dalje je prevezla 30% više putnika u odnosu na 2019. godinu. Air Serbia i Air Montenegro su jedina dva komercijalna avioprevoznika na dvije rute, prevezujući ukupno 265.296 putnika u prvoj polovini 2024. godine.
Slijede dvije domaće linije u Hrvatskoj, kojima upravlja hrvatski avioprijevoznik Croatia Airlines. I linija Zagreb – Dubrovnik i letovi između dva najveća grada u zemlji zabilježili su rast od skoro 8% i 5% u odnosu na prošlu godinu, respektivno, iako oba zaostaju za 2019.
Procentualno, najbrže rastuća ruta unutar bivše Jugoslavije tokom prve polovine 2024. bila je Beograd – Zagreb, zatim Zagreb – Sarajevo, dok je najveći rast u 2019. godini ostvaren na relaciji Beograd – Skoplje i Beograd – Zagreb.
Wizz Air-ova usluga između Skoplja i Ljubljane pokazala je dobre rezultate od svog pokretanja u septembru prošle godine, nadmašivši broj putnika koje je obavljala bivša slovenačka aviokompanija Adria Airways u istom periodu 2019. Dok se Adria u velikoj mjeri oslanjala na transfer putnike na toj liniji, Wizz Air prvenstveno služi za putnike od tačke do tačke.
Današnji obrasci putovanja značajno su se promijenili u odnosu na one u vrijeme ex-YU. Godine 1990. najveći protok putnika između republika unutar bivše federacije bio je između Srbije i Hrvatske, zatim putovanja unutar same Hrvatske, zatim Srbija – Slovenija, Srbija – Makedonija, Srbija – Crna Gora, Hrvatska – Bosna i Hercegovina i Hrvatska – Makedonija, prenosi portal Ex-Yu Aviation.
