U sjedištu Javnog poduzeća Autoceste FBiH u Mostaru potpisan je Ugovor za izvođenje radova izgradnje poslovne zgrade ove kompanije. Ugovor su potpisali Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH i Josipa Lesko Vidačak, direktorica kompanije Promark, u ime zajednice ponuditelja koju čine Promark d.o.o. Mostar, A 3 d.o.o. Široki Brijeg, ALFA THERM d.o.o. Mostar i ELTOM d.o.o. Mostar.
Izgradnjom nove poslovne zgrade u Mostaru, gdje se i nalazi sjedište JP Autoceste FBiH, preduzeće pravi važan iskorak ka modernijem, efikasnijem i racionalnijem upravljanju javnim resursima.
“Izgradnja nove poslovne zgrade u Mostaru dio je naše strategije koja ima za cilj osigurati funkcionalnu infrastrukturu za sve potrebe kompanije. Ovaj infrastrukturni projekt predstavlja jedno od najznačajnijih ulaganja poduzeća u jačanje administrativnih i operativnih kapaciteta”, izjavio je Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH.
Vrijednost ugovora za izgradnju poslovne zgrade u Mostaru iznosi 21.683.841,54 KM s PDV-om. Rok završetka izgradnje je 22 mjeseca od dana uvođenja u posao od strane Nadzora i ovlaštenog predstavnika Naručtelja.
“Potpisivanjem ovog ugovora započinje realiziranje značajnog projekta koji predstavlja važan korak u izgradnji neophodne poslovne zgrade djelatnika JP Autoceste FBiH sa središtem u Mostaru. Nama i našim partnerima velika je čast sudjelovati u realiziranju ovog projekta te zahvaljujemo na ukazanom povjerenju”, kazala je Josipa Lesko Vidačak, direktorica kompanije Promark d.o.o. Mostar.
Lokacija nove zgrade nalazi se u centralnoj gradskoj zoni Mostara, na križanju ulica dr. Ante Starčevića i Jakova Baruha Španca, u blizini kružnog toka na Bulevaru. Projektom je predviđena izgradnja objekta ukupne bruto površine cca 7.250 m2, na parceli veličine 1.430 m2, s dvije podzemne i osam nadzemnih etaža.
Poseban fokus stavljen je na energetsku efikasnost – zgrada je projektirana tako da koristi obnovljive izvore energije, prvenstveno sunčevu i geotermalnu energiju za grijanje, hlađenje, ventilaciju i proizvodnju električne energije.
Upravljanje svim ključnim sustavima objekta (termo i elektroinstalacije, rasvjeta, dizala, vodomjeri, vatrodojava i dr.) vršit će se putem centralnog nadzorno-upravljačkog sustava (CNUS), čime će se omogućiti veća automatizacija, sigurnost i energetska ušteda.
