Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva sigurnosti usvojilo Strategiju integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini i Akcijski plan za njenu provedbu za period 2025-2029. godine, čime se integrirano upravljanja granicom u našoj zemlji harmonizira s pravnom stečevinom EU-a.
Novi koncept Strategije doprinijet će jačanju partnerstva, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta BiH, te će ojačati suradnju sa zemljama regije, uz bolju koordinaciju i suradnju svih relevantnih službi i agencija koje su uključene u nadzor i kontrole granice.
Ratifikacija Sporazuma o financiranju Godišnjeg akcijskog plana EU za BiH
Na sjednici je utvrđen Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o financiranju Godišnjeg akcijskog plana za BiH za 2024. godinu između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH, koji je potpisan u martu i maju 2025. godine u Briselu i Sarajevu.
Na ovaj način Evropska unija, na temelju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), pruža potporu Bosni i Hercegovini u brojnim područjima, uključujući unapređenje vladavine prava, jednakosti, rodne ravnopravnosti, ekonomski razvitak te ostvarivanje napretka u ispunjavanju obveza za pristupanje EU-u.
Nastavak djelovanja EIB-a u BiH
Vijeće ministara BiH potvrdilo je da dodjeljivanje kredita Evropske investicijske banke (EIB) financijskim institucijama spada u opseg Okvirnog sporazuma između BiH i EIB-a, kojim se reguliraju aktivnosti ove banke u Bosni i Hercegovini.
EIB dodjeljuje kredite financijskim institucijama zemalja Zapadnog Balkana za osiguranje povoljnijeg kreditiranja malih i srednjih poduzeća i povećanje njihove konkurentnosti primjenom zelenih i inovativnih investicija do iznosa od 170 miliona eura.
Donošenjem ovog zaključka Vijeće ministara BiH potvrdilo je kako je dodjeljivanje kredita EIB-a, među ostalim i bankama u BiH za navedene projekte, sukladan Okvirnom sporazumu između BiH i EIB i osigurat će njeno djelovanje na teritoriju BiH.
Ovaj zaključak nije u vezi sa zaduživanjem niti davanjem bilo kakvih garancijaBiH.
Na projekte iz programa javnih investicija lani utrošeno 162,16 miliona KM
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, usvojilo je Informaciju o utrošku sredstava u 2024. godini kojima su financirani projekti uključeni u Program javnih investicija/Razvojno-investicijski program institucija BiH 2024. – 2026. godine.
Informacija obuhvaća podatke o 156 projekata, i to: 146 projekta uključenih u Program javnih investicija/Razvojno-investicijski program institucija BiH 2024. – 2026. godine ukupne vrijednosti milijardu i 146,95 miliona, među kojima su 93 projekta u implementaciji, 44 projekta su završena, a 9 projekata je promijenilo status u toku 2024. godine, dok je 10 projekata naknadno prijavljeno, odnosno nisu bili u periodu 2024-2026., a imali su realizaciju u 2024. godini.
Na 146 projekata u prošloj godini je ukupno utrošeno 162,16 miliona KM, od čega se 44,46% odnosi na investicije u socioekonomski razvitak, a 55,54% na investicije u izgradnju administrativno-tehničkih kapaciteta. Na projekte kapitalnog tipa je utrošeno 49 miliona KM, što je 30,22% ukupno utrošenih sredstava u 2024. godini. Za realizaciju naknadno prijavljenih 10 projekta, ukupne vrijednosti 64,82 miliona KM, u toku 2024. godine je utrošen 9,51 milion KM.
U prošloj godini su završena 44 projekta, ukupne vrijednosti 352,60 miliona KM.
Zemlje EU prednjače u direktnim stranim ulaganjima u BiH
Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu izravnih inozemnih ulaganja u Bosni i Hercegovini za 2023. i 2024. godinu s usporednim prikazom BiH i država regije u izvještajima međunarodnih organizacija, koju će Agencija za promociju inozemnih ulaganja objaviti na službenoj web-stranici.
Prema Analizi, direktna strana laganja u 2023. godini u iznosu milijardu i 895,6 miliona KM predstavljaju povećanje od 24,9%, s najvećim godišnjim iznosom od 2007. godine.
Zemlje Evropske unije (EU 27) su u 2023. investirale 968 miliona KM u BiH ili 51,1% od ukupnog iznosa. Pojedinačno gledano, zemlje koje su najviše investirale su: Rusija (376,3 miliona KM), Srbija (355,6 miliona KM) i Nizozemska (237,7 miliona KM), dok su više od 100 miliona KM ulaganja imale Njemačka (204,9 miliona KM), Hrvatska (187,2 miliona KM), Slovenija (173,3 miliona KM ) i Velika Britanija (149 miliona KM).
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja s procijenjenim zadržanim zaradama, u prvom polugodištu 2024. su iznosila 955,9 miliona KM. Iako su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama, direktna strana ulaganja manja su u odnosu na prvo polugodište 2023. godine za 14,3%, ali promatrajući prva polugodišta u razdoblju od 2016. do 2024. godine zabilježen je rast u prvom polugodištu prošle godine od 35,4% u odnosu na prosjek za devet godina, koji za prva polugodišta iznosi 706 miliona KM. U prvom polugodištu 2024. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Hrvatska (183,5 miliona KM), Njemačka (157,9 miliona KM) i Slovenija (145,3 miliona KM). Značajna povećanja kapitala registrirale su Austrija (101,7 miliona KM), Srbija (81,5 miliona KM), Nizozemska (66,1 miliona KM) i Velika Britanija (40,4 miliona KM).
Zemlje Evropske unije (EU 27) su investirale 731,4 miliona KM u BiH tokom prvog polugodišta prošle godine, što predstavlja 76,5% od ukupnog iznosa svih direktnih stranih ulaganja.
