Svjetske cijene prehrambenih roba pale su u novembru, predvođene nižim međunarodnim kotacijama za sve glavne osnovne namirnice osim žitarica, prema referentnoj mjeri koju je danas objavila Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Indeks cijena hrane FAO-a, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena korpe globalno trgovanih prehrambenih proizvoda, u novembru je u prosjeku iznosio 125,1 bod, što je pad od 1,2% u odnosu na revidirani nivo iz oktobra. Indeks sada pada tri mjeseca zaredom, te je 2,1 posto ispod nivoa iz novembra 2024. godine i 21,9% niži od vrhunca iz marta 2022. godine.
FAO indeks cijena žitarica porastao je za 1,3% tokom mjeseca. Uprkos generalno povoljnim globalnim izgledima za ponudu i izvještajima o dobrim žetvama u Argentini i Australiji, globalne cijene pšenice porasle su za 2,5% u novembru, podržane potencijalnim kineskim interesom za isporuke iz SAD, nastavkom neprijateljstava u regiji Crnog mora i očekivanjima smanjene sjetve za žetvu 2026. u Ruskoj Federaciji. Međunarodne cijene kukuruza također su porasle, potkrijepljene snažnom potražnjom za brazilskim isporukama, dok je FAO indeks cijena svih vrsta riže opao zbog smanjene potražnje za uvozom Indice i mirisnih sorti riže.
Indeks cijena biljnog ulja FAO-a pao je za 2,6% u odnosu na oktobar, jer je pad cijena palminog, uljane repice i suncokretovog ulja više nego nadoknadio skroman porast cijena sojinog ulja, koji je podržan snažnom potražnjom iz sektora biodizela, posebno u Brazilu.
Indeks cijena mesa FAO-a pao je za 0,8% u odnosu na revidirani nivo iz oktobra. Globalne cijene živinskog mesa pale su zbog obilnih izvoznih zaliha i pojačane globalne konkurencije, što djelimično odražava napore Brazila da povrati tržišni udio nakon ukidanja trgovinskih zabrana povezanih s visoko patogenom ptičjom gripom od strane ključnih uvoznika. Cijene svinjskog mesa također su pale, uglavnom zbog obilnih zaliha u Evropskoj uniji i smanjene potražnje iz Kine nakon uvođenja uvoznih carina. Međunarodne kotacije goveđeg mesa ostale su uglavnom stabilne, dok su cijene ovčetine porasle.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 3,1% u novembru, predvođen nižim cijenama maslaca i punomasnog mlijeka u prahu. Pad je odražavao rastuću proizvodnju mlijeka i obilne izvozne zalihe u glavnim proizvođačkim regijama.
FAO indeks cijena šećera pao je za 5,9% u odnosu na oktobar, potaknut očekivanjima obilnih globalnih zaliha u tekućoj sezoni i snažnim trendovima proizvodnje u Brazilu, Indiji i Tajlandu.
Nove prognoze ukazuju na rekordnu globalnu proizvodnju i zalihe žitarica
FAO je također objavio ažurirane prognoze za svjetska tržišta žitarica u 2025. godini. Zahvaljujući većim od očekivanih žetvama pšenice, posebno u Argentini, sada se predviđa da će globalna proizvodnja žitarica prvi put ikada premašiti tri milijarde tona, što je porast od 4,9% na 3,003 milijarde tona.
Očekuje se da će se proizvodnja krupnih žitarica i riže povećati u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se predviđa rast svjetske proizvodnje riže od 1,6%, predvođene Bangladešem, Brazilom, Kinom, Indijom i Indonezijom.
Novi Izvještaj o ponudi i potražnji žitarica također nudi preliminarne informacije o trendovima u tekućoj sezoni ozime pšenice na sjevernoj hemisferi i sjetvi krupnih žitarica na južnoj hemisferi.
Očekuje se da će svjetska potrošnja žitarica u 2025/26. godini porasti za 2,1% u odnosu na prethodnu godinu. Na osnovu ažuriranih prognoza, predviđa se da će se globalne zalihe žitarica povećati za 6,5% na rekordnih 925,5 miliona tona, dok nova prognoza za svjetsku trgovinu žitaricama u 2025/26. godini ukazuje na povećanje od 3,3% na 500,6 miliona tona.
