Prema rezultatima istraživanja digitalne kvalitete života (DQL*) za 2020. godinu Bosna i Hercegovina zauzima 74. mjesto na svijetu prema DQL indeksu. Globalna studija pokriva pristupačnost interneta, kvalitet i sigurnost obuhvata 81% globalne populacije (6,3 milijardi ljudi).
Studija je pokazala da BiH ima digitalni kvalitet života ispod prosjeka, ali je po pitanju kvaliteta interneta na 46. mjestu. Ima bolji kvalitet interneta od Ukrajine, Rusije, Turske i drugih zemalja.
Istraživanje je pokazalo i da Bosna i Hercegovina ima jedan od najnižih rezultata u Evropi u pogledu e-infrastrukture. Na poziciji 61. samo se Ukrajina nalazi na nižem mjestu u pogledu e-infrastrukture.
E-uprava je područje koje BiH treba najviše unaprijediti. Na poziciji 83. ona se nalazi odmah ispod Hondurasa i Nigerije.
U odnosu na svoje susjede – Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru – Bosna i Hercegovina zaostaje. Hrvatska se nalazi na 34. mjestu, Srbija je na 49. mjestu, a Crna Gora na 51. mjestu.
Ove godine u istraživanju je uzet u obzir utjecaj izbijanja pandemije Covid-19 na kvalitetu interneta, između ostalih faktora, poput pristupačnosti interneta, elektronske vlade, e-sigurnosti i e-infrastrukture.
Top 10 država s najviše digitalnog kvaliteta života
Skandinavske zemlje sjajno nude svojim građanima digitalnu dobrobit visokog kvaliteta. Istovremeno, 7 od 10 zemalja s najvišim DQL-om je u Evropi, što odražava snažni razvoj većine aspekata koji utječu na kvalitetu života ljudi u njima.
Među Top 10 država, na prvom mjestu je Danska, slijedi Švedska, Kanada, Francuska, Norveška, Nizozemska, Velika Britanija, Izrael, Japan, dok je na 10. mjestu Poljska.
Više rezultata o DQL indeksu 2020. možete vidjeti ovdje
_______________
*Izdanje Digitalnog indeksa kvaliteta života za 2020. godinu je druga, poboljšana iteracija prethodnog istraživanja Surfsharka. Ove godine DQL indeks statistički je složeniji, analitički snažan i uključuje 12 različitih faktora koji direktno utječu na digitalnu kvalitetu života u bilo kojoj zemlji.
DQL Index 2020 analizira 85 zemalja (u odnosu na 65 u 2019.) širom svijeta u smislu pet glavnih stubova: pristupačnost interneta, kvaliteta interneta, e-infrastruktura, e-sigurnost i e-uprava.
