Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o načinu korištenja sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK BiH) u ukupnom iznosu 11.794.543,16 KM, zaključno s 31.12.2025.
Od toga je 10 miliona KM namijenjeno potpori razvoju i unaprjeđenju sektora komunikacija u BiH u skladu s posebnom odlukom Vijeća ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa.
Preostalih 1.794.543,16 KM iskoristit će RAK BiH za unaprjeđenje i daljnji razvoj svojih tehničkih i informacijskih kapaciteta. RAK će ova sredstva utrošiti za realizaciju projekata nadogradnje određenih sustava te senzorske mreže radi uspostave sveobuhvatnijeg sustava monitoringa radiofrekvencijskog spektra u BiH, unapređenja zaštite njegovih korisnika i jačanja kapaciteta za ispunjavanje nacionalnih i međunarodnih obveza.
Odlukom o upotrebi 10 miliona KM akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH, ostvarenog zaključno s 31.12.2025. godine, Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT) dodijeljeno je 6 miliona KM, a vladama Federacije BiH i Republike Srpske po 2 miliona KM. BHRT će dodijeljena sredstva koristiti za provedbu razvojnog projekta modernizacije i digitalizacije produkcijsko-tehničkih kapaciteta.
Preostali iznos, sukladno odlukama entitetskih vlada, koristit će se kao poticaj razvoju sektora elektroničkih medija i stvaranju preduvjeta za jačanje medijskog pluralizma.
BiH će dobiti bespovratnih 45,7 miliona eura od EUSF-a
Na sjednici je usvojena Informacija Ureda predsjedateljice Vijeće ministara BiH o sredstvima Fonda solidarnosti Evropske unije (EUSF) i mogući modeli implementacije.
Bosna i Hercegovina prvi put će dobiti sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a na temelju uspješno i pravodobno pripremljene aplikacije Tima za pripremu aplikacije Vijeća ministara BiH, koju je predala predsjedateljica Borjana Krišto, nakon katastrofalnih bujičnih poplava u BiH početkom oktobra 2024. godine.
Radi se o 45,7 miliona eura bespovratnih sredstava za BiH, a visina odobrenih sredstava korespondira s oko šest posto ukupne procijenjene štete, koliko iiznosi maksimalno moguće odobrenje bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti EU-a, koji je u nadležnosti Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO).
Imajući u vidu činjenicu da se odobrena bespovratna sredstva implementiraju u roku 18 mjeseci od dobivanja, bez mogućnosti produljenja definiranog roka, ovaj plan daje pregled mogućih financijskih modela za hitno osiguranje dodatnih sredstava, koji će olakšati i rasteretiti rok za implementaciju bespovratnih sredstava.
DG REGIO je odabrao UNDP i IOM kao provedbene partnere za implementaciju EUSF sredstava.
Ugovor o poravnanju: Obustava ISCID arbitraže EGS-a protiv BiH u Washingtonu
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Pravobraniteljstva BiH, dalo je suglasnost na Ugovor o poravnanju preostalih neriješenih potraživanja ‘Elektrogospodarstva Slovenije – razvoj in inženiring’ d.o.o. (EGS) i Bosne i Hercegovine u ISCID arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu te je za njegovog potpisnika uime BiH ovlašteno Pravobraniteljstvo BiH.
Ovlašteno je Pravobraniteljstvo BiH da nakon potpisivanja ovog ugovora uime Bosne i Hercegovine potvrdi zajednički stav o obustavi ISCID arbitraže, koju EGS vodi protiv BiH u Washingtonu na temelju samoupravnih sporazuma u vezi s izgradnjom termoelektrane Ugljevik, gdje je odštetni zahtjev iznosio 695.175.000 eura.
Ugovor o poravnanju zaključuje se nakon potpisivanja Sporazuma o izmirenju duga između EGS-a, RiTe Ugljevik i Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) kojim je postignuta nagodba o izmirenju preostalih neriješenih potraživanja. Vlada RS dala je dodatno jamstvo za izmirivanje preostalih obaveza ako to ne ispune RiTe Ugljevik i ERS.
Time se stavlja tačka na višedesetljetni spor u vezi s izgradnjom rudnika i termoelektrane Ugljevik, u kojem su sudjelovali EGS i Republika Slovenija, s jedne strane, i Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, RiTE Ugljevik i ERS, s druge strane.
Aftercare program za unapređenje i privlačenje investicija
Vijeće ministara BiH je primilo na znanje Analizu Programa postinvesticijske potpore (aftercare programa) za 2025. godinu i Informaciju Agencije za promidžbu inozemnih ulaganja (FIPA) u BiH o provedenim aktivnostima na unapređenju poslovnog okruženja.
Prema Analizi, u okviru aftercare programa za 30 kompanija posjećenih u 2025. godini, karakteristično je da su investirale 2,5 milijardi KM i zapošljavaju više od četiri hiljade radnika te da njih 83,3 posto planira nove investicije, a 70 posto planira nova zapošljavanja u sljedeće tri godine.
Predstavnici FIPA-e u okviru Programa postinvesticijske potpore od 2007. do 2025. godine obavili su 835 posjeta kompanijama koje su investirale više od 15 milijardi KM i zapošljavaju više od 86 hiljada radnika. U prosjeku je 80 posto posjećenih kompanija najavilo da planira nove investicije. U okviru unaprijeđenog Aftercare programa sa suradničkom mrežom obavljeno je 255 posjeta od 2013. godine.
Slobodna zona ‘Brod’
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o određivanju dijela carinskog područja BiH kao Slobodna zona ‘Brod’, sukladno Zakonu o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini.
Općina Brod je osnivač Slobodne zone ‘Brod’ ukupne površine 84,04 hektara.
Ministarstvo vanjske trgovine, na prijedlog Komisije za utvrđivanje uvjeta za početak rada, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za početak rada ove slobodne zone i da slobodna zona može početi s radom.
