Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je, usljed poplava, u jesenjem krugu značajnije revidirala projekcije ekonomske aktivnosti i inflacije u srednjem roku.
CBBiH procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u 2024. godini na 2,4%, što je niže za 0,2 procentna poena u odnosu na projekciju iz aprila, na temelju očekivanja o usporavanju ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu usljed efekata poplava.
“Očekujemo kako će efekti poplava biti izraženi na potencijalni BDP, te da će posljedice premašiti trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima. Projekcije će svakako biti podložne revizijama kako budu pristizali zvanični statistički podaci visokih frekvencija, koji se za oktobar očekuju tek od druge polovine decembra. U momentu izrade projekcija, na raspolaganju su bile samo procjene trenutne materijalne i finansijske štete u direktno pogođenim područjima, te dio strukturnih poslovnih statistika za 2023. godinu”, navode iz CBBiH.
Usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava
Analitičari CBBiH očekuju umjeren ekonomski rast do kraja projekcijskog horizonta. Procjena kretanja realnog BDP-a za 2025. godinu iznosi 2,6%, a za 2026. godinu 2,8%. Iako se lična potrošnja značajno usporava usljed demografskih promjena, koje značajno smanjuju radno sposobno stanovništvo a time i raspoloživi dohodak, i u srednjem roku je glavni pokretač ekonomskog rasta.
“Očekujemo kako će lična potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava”, navode iz CBBiH.
U 2024. godini analitičari CBBiH projiciraju inflaciju od 1,8%, što je za 0,8 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz aprila 2024. godine. Korekcija je napravljena dijelom zbog službeno objavljenih podatka do septembra 2024.godine, koji ukazuju na stagnaciju cijena u odjeljku režijskih troškova, uprkos povećanjima cijena električne energije, te godišnji pad cijena u odjeljku prijevoza. Usljed poplava, očekuje se rast cijena transporta, koji će se odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda.
“Naše pretpostavke su da će ekonomski rast usporiti već od četvrtog kvartala tekuće godine, te je projicirani realni godišnji rast ekonomske aktivnosti od 2,4% u 2024. godini. Dinamika umjerenog ekonomskog rasta bi se mogla nastaviti i u narednom periodu, s tim kako se očekuje ispodprosječan rast u odnosu na prethodno desetljeće (3,0%)”, navode iz CBBiH.
Analitičari CBBiH dalje navode da najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuju od administrativnih troškova, odnosno temeljne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prijevoza. Dalja poskupljenja električne energije i prijevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više.
U naredne dvije godine projiciran je realni godišnji rast BDP-a po stopama od 2,6% u 2025. i 2,8% u 2026. godini, što je, pogotovo za posljednju godinu i projekcijskom horiznontu, značajna revizija na niže. Procjenjuje se kako će lična potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat u strukturi BDP-a, biti glavni pokretač ekonomskog rasta. Njeno učešće u ukupnom BDP-u u 2024. godini procijenjeni je na 65,3%, i ima trend blagog smanjenja u
projekcijskom horizontu zbog većeg doprinosa investicija koje su pod uticajem rekordnih stopa rasta u prvom polugodištu tekuće godine, ali i demografskih promjena i očekivanih promjena u raspoloživom realnom dohotku domaćinstava.
“U prethodnom krugu projekcija, realne investicije su bile projicirane na dosta niže vrijednosti. Međutim, objavom službenih podatka za prvu polovinu godine, realni rast bruto investicija iznosi 20,4% i ova komponenta je, na temelju ekspertskih procjena, znatno revidirana u našim projekcijama, na temelju rranijih praksi revidiranja sa objavom službene statistike o nacionalnim računima od trećeg kvartala.
U ranijim periodima se pokazalo kako su i ove naše, revidirane na niže, procjene ukupnih investicija u strukturi BDP-a bile preoptimistične, kada se objavio konačni, zvanični statistički podatak za cijelu godinu. Vjerujemo kako revizije dolaze, uglavnom, iz promjena u zalihama za koje se ne objavljuju ni detaljni podaci nižih frekvencija”, navode iz CBBiH.
Inflacija za 2024. revidirana na niže, do nivoa od 1,8%
Inflacija za 2024. godinu je revidirana na niže, do nivoa od 1,8%, i projicira se njeno dalje kretanje do nivoa od 2% u projekcijskom horizontu.
“Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena je, nakon ostvarenih 6,1% u prošloj godini, usporila i procjenjujemo da bi mogla iznositi oko 1,8% u 2024. godini. Očekujemo da bi stopa inflacije mogla nastaviti kretanje po stopama do 2,0% do kraja projekcijskog horizonta. I ovakve stope rasta inflacije znatno su više od prosjeka za period otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH. U odnosu na proljetni krug projekcija, godišnja stopa inflacije revidirana je na niže, za 0,8 procentnih poena prvenstveno zbog službeno objavljenih podatka do septembra tekuće godine. Prosječan rast cijena značajno divergira po entitetima, a inflacija potrošačkih cijena u BiH je približna aritmetičkom prosjeku inflacije po entitetima, bez obzira na značajno veći ponder FBiH u ukupnoj potrošnji na državnom nivou. Prema podacima entitetskih agencija za statistiku za septembar, u FBiH zabilježena je godišnja inflacija od 1,3%, a u Republici Srpskoj od 0,4%. U septembru je, na nivou BiH, zabilježena godišnja stopa inflacije od 0,8%”, navode analitičari CBBiH.
Objavu rezultata narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, sa eventualnom revizijom godišnjih projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za period 2025-2027. godina, CBBiH planira za april 2025. godine.
Brze procjene ekonomske aktivnosti i inflacije, koje mogu nagovještavati smjer i intenzitet korekcija srednjoročnih projekcija realnog BDP-a i inflacije, CBBiH će objavljivati krajem svakog kvartala. Prva naredna planirana objava brzih procjena planirana je već za decembar 2024. godine, saopćeno je.
