Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) objavila je proljetni krug makroekonomskih projekcija za period 2025-2027. godina. Prethodno objavljene srednjoročne projekcije iz novembra lani, za 2024. godinu iznosile su 2,4% za realnu ekonomsku aktivnost i 1,8% za inflaciju, što je gotovo identično kasnije objavljenim službenim podacima (rast realnog BDP-a od 2,5%, i inflacija 1,7%). Između dva kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH, desio se niz nepredviđenih okolnosti u domaćem i međunarodnom okruženju, koje su rezultirale revidiranjem projekcija za sve ključne makroekonomske varijable za 2025. i 2026. godinu.
Među promjenama sa očekivanim posebno snažnim efektima na projekcije su snažan rast minimalne plate u BiH u decembru (u Federaciji BiH) i januaru (u Republici Srpskoj), nastavak rasta cijena električne energije na domaćem tržištu, i sve izvjesniji globalni trgovinski rat nakon uvođenja carinskih tarifa, od strane SAD gotovo svim zemljama svijeta.
U proljetnom krugu projekcija, projekcijski horizont je proširen do 2027. godine.
Sporiji rast BDP-a u 2025. godini
CBBiH očekuje kako bi rast realnog BDP-a mogao usporiti na približno 2,4% u 2025. godini, sa tendencijom postepenog rasta u naredne dvije godine. Ipak, stope rasta su i dalje niske, uzimajući u obzir nivo razvoja zemlje, i brzinu konvergencije ka EU. Slabiji izgledi za 2025. godinu, u odnosu na prethodni krug projekcija, uglavnom proizlaze iz slabljenja izvoza i ulaganja zbog uticaja neizvjesnosti, te slabljenja vanjske potražnje.
U proljetnom krugu projekcija su korištene projekcije rasta u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, koje je ECB objavila početkom marta. Tada još nisu uvedene tarife na proizvode koje EU izvozi u SAD, pa je moguće kako su strana potražnja, ali i investicije, u ovom momentu, precijenjeni. Dodatno, dosad nezabilježen rast minimalne plate u BiH, i vjerovatni pritisak za usklađivanja ostalih plata, mogli bi rezultirati promjenama u cjenovnoj konkurentnosti, i na tržištu rada koje su znatno snažnije od kalibriranih inicijalnih efekata.
Potrebne strukturne reforme na tržištu rada
Domaća potražnja mogla bi nastaviti podupirati rast realnog BDP-a uz nešto veći doprinos nego u 2024. godini. Rast lične potrošnje u 2025. godini godini korigovan je naviše (3,3%), prvenstveno uslijed povećanja plata i raspoloživog dohotka domaćinstava. Povećanje minimalne plate, i u FBiH i u RS od početka godine, dovelo je do rasta prosječne nominalne neto plate, koja je u januaru povećana za 13,5% na godišnjem nivou. Najveći rast prosječnih plata je zabilježen u djelatnostima
ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva i prerađivačke industrije, a usklađivanje plata u ostalim djelatnostima može se očekivati u kratkom roku. Također, može se očekivati nastavak rasta plata u sektorima sa izraženim nedostatkom kvalifikovane radne snage. Demografske promjene i nedostatak kvalifikovane radne snage su izazovi sa kojim se već susreće domaće tržište rada. Stoga, strukturne reforme na tržištu rada su nužno potrebne kako bi se omogućio održivi razvoj zemlje.
Među ostalim domaćim faktorima koji determinišu intenzitet ekonomske aktivnosti, nisu zabilježena značajnija odstupanja u projiciranim stopama realnog rasta, u odnosu na prethodni krug projekcija. Sa druge strane, u projekcijskom horizontu se očekuje produbljivanje realnog vanjskotrgovinskog deficita u robama i uslugama, što neutrališe efekat rasta lične potrošnje na ekonomsku aktivnost.
Inflacija za 2025. revidirana naviše, do nivoa od 3,5%
Analitičari CBBiH navode da su od početka 2025. godine inflatorni pritisci počeli rasti uslijed rasta cijena hrane, povećanja učešća hrane u ukupnoj strukturi domaće potrošnje, te rasta cijena električne energije i usluga.
Povećanje minimalne plate, od januara 2025. godine, dodatno je pojačalo inflatorne pritiske, uslijed čega je stopa inflacije značajno revidirana za 2025. godinu, u odnosu na jesenji krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija.
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena revidirana je naviše za 1,7 procentni poen, na nivo od 3,5% u 2025. godini. Na osnovu trenutnih ekspertskih procjena, temeljem vrlo malog broja zvaničnih podataka, u CBBiH očekuju kako će ukupna inflacija slabiti u projekcijskom horizontu.
“U ovom momentu nemamo modelske, niti ekspertske procjene efekata povećanja minimalne plate, ali i svih ostalih plata, na potrošačke cijene ili cjenovnu konkurentnost naših proizvoda. Povećanja minimalne plate u oba entiteta rezultiralo je rastom prosječnih plata. Uslijed povišene inflacije, i plate, djelimično, rastu zbog usklađivanja sa promjenama cijena, kako bi se nadoknadio akumulirani gubitak kupovne moći. Kako inflacija potiče zahtjeve za rast plata, tako i porast plata
može povratno djelovati na inflaciju. Ovakvom dvosmjernom vezom dolazi do takozvane spirale cijena i plata, odnosno procesa uzajamnog poticanja rasta cijena i plata, čiji intenzitet nije konstantan tokom vremena, nego zavisi i od ostalih faktora na tržištu. Prelijevanje efekta rasta plata na druge sektore ekonomije može imati značajan uticaj na ukupnu inflaciju i dinamiku domaćeg tržišta rada, ali, indirektno, i na buduću ekonomsku aktivnost”, navode iz CBBiH.
Uočljivo povećanje minimalnih plata u 2025. može uzrokovati dalja povećanja plata u drugim sektorima kako bi se zadržala konkurentnost i privukli kvalifikovani radnici. Sa druge strane, nije realistično očekivati da će i zaposlenost rasti dosadašnjim stopama, imajući u vidu rast prosječne plate. Trenutno, posebno je uočljiva veza između promjena u visini nominalne plate u djelatnostima sa najnižom prosječnom neto platom i cijenama usluga, koje znatno utiču na temeljnu inflaciju, navode iz CBBiH.
Za prva dva mjeseca 2025. godine, CBBiH procjenjuje temeljnu inflaciju na 4,34%, a inflaciju u uslugama na 4,85%.
Objavu rezultata narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, sa eventualnom revizijom godišnjih projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za razdoblje 2025 – 2027. godina, CBBiH planira za novembar 2025. godine.
“Brze procjene ekonomske aktivnosti i inflacije, koje mogu nagovještavati smjer i intenzitet korekcija srednjoročnih projekcija realnog BDP-a i inflacije, objavljivat ćemo krajem svakog kvartala. Prva naredna objava brzih procjena planirana je za juni 2025. godine”, poručuju iz CBBiH.
