Od donošenja Reformske agende (2015.) do danas na svim nivoima vlasti u BiH usvojeno je 61 posto reformskih mjera, dok je 40 mjera ili 23 posto u proceduri, a 28 mjera ili 16 posto još nije usvojeno, podaci su koje je Centar civilnih inicijativa (CCI) iznio danas u Sarajevu prezentirajući podatke izvještaja ‘Stanje nacije’, sa pregledom provedbe i učinaka Reformske agende i osvrtom na progres u EU integracijama.
Projekt menadžer u CCI-ju Ismar Hota rekao je da je na nivou BiH do sada realizirano 64 posto planiranih reformskih mjera, u Federaciji BiH 46 posto, a u Republici Srpskoj 70 posto.
Hota je iznio i podatak da je javni dug smanjen na 39 posto BDP-a te da ukupna zaduženost po stanovniku BiH iznosi 3.316 KM. Međutim, javni dug u RS-u je gotovo dvostruko veći od duga u FBiH, i još uvijek je blizu EU limita od 60 posto BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države.
Naveden je i podatak da je dug entitetskih vlada prema komercijalnim bankama na kraju 2017. godine iznosio dvije milijarde i 225 miliona KM, što je potaklo rast zaduženosti od 70 miliona KM za godinu dana.
Među pozitivnim pokazateljima naznačeni su rast pokrivenosti uvoza izvozom za tri posto, te nastavak rasta industrijske proiozvodnje.
U izvještaju CCI-ja se navodi da nema značajnijih promjena u pogledu poslovnog ambijenta u BiH u zadnje dvije godine, te da su Svjetski ekonomski forum i Svjetska banka našu zemlju rangirali na 103. odnosno 86. mjesto po pitanju poslovne klime i konkurentnosti.
U izvještaju CCI-ja je navedeno da siva ekonomija i dalje predstavlja ogroman problem u BiH i prema najnovijim relevantnim procjenama iznosi oko 25 posto BDP-a ili 7,5 milijardi KM.
U izvještaju CCI-ja se navodi da je od donošenja Reformske agende stopa nezaposlenosti u BiH smanjena za 4 posto što znači da je nominalno oko 41.000 više registriranih zaposlenih, ali da je stopa nezaposlenosti od 38 posto i dalje visoka.
Koordinatorica za odnose s medijima u CCI-ju Ana Lučić dodala je da reforme moraju bit usmjerene na suzbijanje sive ekonomije, smanjenju javne potrošnje i zaduženosti, reformi javne uprave i uspostavljanju nezavisnog i efikasnog pravosuđa.
