U nedavnom istupu za Financial Times, vodeći ljudi evropske automobilske industrije poslali su oštru poruku Briselu. Antonio Filosa, izvršni direktor Stellantisa, obećao je značajno povećanje investicija u Evropi, ali samo pod jednim uvjetom – da se ublaži planirana zabrana prodaje motora s unutarnjim sagorijevanjem (SUS) od 2035. godine i potrošačima vrati sloboda izbora.
Njegovom se apelu pridružio i Ola Källenius, čelnik evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) i izvršni direktor Mercedes-Benza. Upozorio je kako bi Evropska komisija napravila katastrofalnu pogrešku ako bi forsiranjem isključivo električnih vozila (EV) dovela do daljnjeg smanjenja automobilskog tržišta.
Za razliku od Kine i SAD-a, proizvodnja automobila u Evropi i dalje je osjetno ispod pretpandemijskog nivoa, a Stellantis je u oktobru čak bio prisiljen privremeno zaustaviti proizvodnju diljem kontinenta zbog slabe potražnje.
Pod administracijom Donalda Trumpa, SAD je ukinuo kredite za kupovinu električnih vozila i predlaže ublažavanje pravila o smanjenju emisija. Kao odgovor, Stellantis se obavezao uložiti rekordnih 13 milijardi dolara u SAD-u tokom naredne četiri godine kako bi se suprotstavio američkim carinama, ali i proširio prodaju benzinskih i hibridnih vozila, koja su profitabilnija od električnih. S druge strane, ulaganja u Evropi su niža zbog visokih troškova proizvodnje i rada te slabe potražnje potrošača. Stellantis je najavio da će njegova ulaganja u Francuskoj 2025. godine iznositi dvije milijarde eura, uz sličan iznos obećan i Italiji.
Källenius je dodatno naglasio opasnost trenutne politike EU o emisijama vozila. Upozorio je da bi se mogla napraviti katastrofalna pogreška koja bi rezultirala da se tržište dodatno smanji, prenosi Autonet.hr. Evropska autoindustrija danas prodaje tri miliona vozila manje nego prije pandemije, što je, prema Filosinim riječima, ekvivalent proizvodnji čak deset tvornica automobila.
Čelnici su također upozorili na ranjivost evropskih industrijskih lanaca. Nedavne nestašice čipova povezane s nizozemskim proizvođačem Nexperia i poremećaji uzrokovani kineskom kontrolom izvoza rijetkih zemnih metala ponovno su pokazali opasnosti prebacivanja na tehnologiju u kojoj Peking kontrolira opskrbne lance.
Apelima se pridružio i nedavno imenovani izvršni direktor Renaulta, François Provost, koji je pozvao na preispitivanje ‘tsunamija’ propisa iz Brisela koji su vozila učinili težima i skupljima.
Iako je Brisel već ublažio pravila o ciljevima smanjenja emisija za 2025. i pomaknuo reviziju zabrane iz 2035. na decembar ove godine, proizvođači tvrde da promjene neće biti dovoljno brze i drastične da bi Evropa ostala konkurentna u odnosu na Kinu i SAD.
