Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u periodu januar – juni 2025. iznosi 23,6 milijardi KM, što je za 4,83% više u odnosu na isti period prošle godine. Od toga, izvoz BiH iznosi 8,65 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 445 miliona KM ili 5,42% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je iznosi 14,95 milijardi KM, uz rast od 644 miliona KM ili 4,5%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 6,3 milijardi KM.
Ovo je istaknuto na pres-konferenciji u Sarajevu na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u prvih šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.
“Uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost ostaje izražena, posebno zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca. S druge strane, uvoz u BiH je takođe porastao, što je u najvećoj mjeri rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva. Kako domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutrašnju potražnju, naročito u sektorima prehrane, elektronike i automobilske opreme, povećanje uvoza odražava strukturnu ovisnost ekonomije o vanjskim dobavljačima. Takođe, nastavak velikih infrastrukturnih projekata doveo je do dodatnog uvoza građevinskog materijala, mehanizacije i industrijskih sirovina”, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.
Evropska unija ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s preko 66% ukupnog izvoza i gotovo 68% ukupnog uvoza.
“Ukupan uvoz iz eurozone iznosio je 9,91 mlrd KM i veća je za 211,29 mil KM dok je izvoz iznosio 6,36 mlrd KM što je više za 303,55 mil KM u odnosnu na isti period prošle godine. U posmatranom periodu, trgovina unutar CEFTA-e bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama Zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u CEFTA zemljama. Ukupan izvoz u ove zemlje iznosio je 1,42 mlrd KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 124,63 mil KM, dok je uvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio 2,34 mlrd KM i veći je za 230,48 mil KM. Na tržište EFTA-e izvezeno je 534,12 mil KM i izvoz je veći 18,66 mil KM dok je uvoz iznosio 321,27 mil KM. BiH je ostvarila ukupan pad na tzv. Treća tržišta za 2,26 mil KM dok je uvoz povećan za 147,98 mil KM. Pad izvoza je ostvaren u Kinu, dok je u Tursku i SAD povećan”, kazao je Ćeranić.
Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima privrede, što je direktno rezultiralo povećanim obimom ukupne razmjene.
“Najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru i to u vrijednosti od 2 mlrd KM, što čini 32% ukupnog deficita u razmjeni BiH sa svijetom. U ovom deficitu najviše učestvuje razmjena mesa koja ima negativan saldo i to u vrijednosti od 245,3 miliona KM, što pokazuje da je izvoz 12% manji od uvoza. Ogroman je deficit i u razmjeni pića i alkohola. Za pola godine iznosi 228 miliona KM, a isti čini prekomjeran uvoz vode, vode sa zaslađivačem, sokova, piva i drugih alkoholnih proizvoda. Metalska industrija je ostvarila ukupan obim razmjene od 9,7 mlrd KM, od čega na rude i metale otpada 3,8 mlrd KM a na sektor mašina, aparata i uređaja 5,9 mlrd KM. Posmatrajući razmjenu ruda, metala i proizvoda evidentno je povećanja i izvoza i uvoza. Izvoz je u prvom polugodištu iznosio 1,7 mlrd KM, što je povećanje od 193,8 miliona KM. Uvoz je iznosio 2 mlrd KM, i povećan je za 121,8 miliona KM. Ovom povećanju je uglavnom doprinijelo povećanje uvoza aluminija i njegovih proizvoda”, rekla je Belma Alihodžić.
Ona je istakla da su mašine, aparati i uređaji ostvarili ukupan izvoz od 2,2 mlrd KM, što je povećanje od 112 miliona, te da većinu ovog izvoza čini elektroindustrija i to u vrijednosti od 1,5 mlrd KM, dok je vrijednost uvoza 3,7 mlrd KM, od čega je 2,2 mlrd KM elektroindustrija.
“Povećan obim je zabilježila i automobilska industrija. Izvoz iznosi 380,9 miliona KM, što je povećanje za 49 miliona KM. Pozitivan trend izvoza ima i namjenska industrije, te je u prvom polugodištu iznosio preko 311 miliona KM, što je povećanje od 73,5 miliona KM ili 31% u odnosu na isti period prethodne godine, što može biti povezano s rastom globalne potražnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti”, rekla je Alihodžić.
Negativni trendovi zabilježeni su u insustriji tekstila, kože i obuće. Ostvaren je izvoz od 811,4 miliona KM, što je smanjenje od 42,4 miliona KM. Istovremeno, drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit. Za pola godine je, zajedno sa madracima, grafičkom industrijom i namještajem, iznosio 590,5 miliona KM. Ovom suficitu najviše doprinosi tarifna glava 64 – namještaj, dijelovi, madraci, posteljine čiji suficit iznosi 392,2 miliona KM i tarifna glava 44 – drvo i proizvodi od drveta, čiji suficit iznosi 262,4 miliona KM.
U narednim mjesecima, kako je kazano na konferenciji, očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih promjena ili oscilacija. S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi u konačnici moglo uzrokovati povećanje uvoza u narednom kvartalu. Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću; posebno razviti sektor prehrane, tekstila, autoidustrije, IT itd. Takođe šansa je u diverzifikaciji tržišta tj. povećan izvoz na tzv Treća tržišta.
