Referentna vrijednost za svjetske cijene prehrambenih sirovina neznatno je pala u augustu, jer je smanjenje cijena šećera, mesa i žitarica nadmašilo povećanje cijena biljnih ulja i mliječnih proizvoda, saopćila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO-ov indeks cijena hrane, kojima se trguje na globalnom nivou, u augustu je u prosjeku iznosio 120,7 bodova, što je blago niže u odnosu na revidiranu julsku brojku i 1,1 posto ispod odgovarajuće vrijednosti u augustu 2023. godine.
FAO-ov indeks cijena žitarica pao je za 0,5 posto u odnosu na juli, potaknut nižim globalnim izvoznim cijenama pšenice usred konkurentnih cijena zaliha u Crnom moru i veće proizvodnje od očekivane u Argentini i SAD.
U međuvremenu, svjetske cijene kukuruza blago su ojačale, odražavajući utjecaj toplotnih talasa na prinose u dijelovima Evrope i Sjeverne Amerike, dok je FAO indeks cijena riže porastao za 0,6 posto, jer su kotacije za ne-indica sorte porasle pod uticajem sezonske zategnutosti i aprecijacije valute nekih zemalja izvoznica u odnosu na američki dolar.
FAO-ov indeks cijena biljnog ulja porastao je za 0,8 posto u odnosu na juli i dostigao 20-mjesečni maksimum, jer je povećanje međunarodnih cijena palminog ulja više nego kompenziralo pad kotacija sojinog, suncokretovog i uljane repice.
FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda također je porastao, povećavši se za 2,2 posto u augustu. Međunarodne cijene sira također su porasle zbog veće globalne uvozne potražnje, dok su međunarodne kotacije maslaca dostigle rekordan nivo potaknute povećanom neizvjesnošću oko adekvatnosti opskrbe mlijekom u zapadnoj Evropi.
FAO indeks cijena mesa pao je za 0,7 posto u odnosu na juli, a cijene mesa peradi, svinja i ovaca pale su zbog slabe potražnje za uvozom, čak i kada su svjetske cijene goveđeg mesa blago porasle.
FAO indeks cijena šećera pao je za 4,7 posto u augustu i dostigao najniži nivo od oktobra 2022. godine. Pad je poduprt poboljšanim izgledima za proizvodnju za predstojeće žetve šećerne trske u Indiji i Tajlandu, kao i nižim međunarodnim cijenama sirove nafte. Međutim, zabrinutost zbog utjecaja požara na polja šećerne trske u ključnim područjima uzgoja Brazila dovela je do naglog povećanja cijena šećera krajem augusta.
Globalna proizvodnja žitarica u rangu sa 2023.
FAO je također smanjio svoju prognozu za globalnu proizvodnju žitarica u 2024. godini, sada je veže na 2.851 milion tona, što je gotovo u rangu sa onom iz 2023. godine.
Novi izvještaj o ponudi i potražnji žitarica, također objavljen danas, pripisuje svoje revizije smanjenim očekivanjima žetve krupnih žitarica, uključujući kukuruz, prvenstveno zbog vrućih i suhih vremenskih uvjeta u Evropskoj uniji, Meksiku i Ukrajini. U međuvremenu, FAO je podigao svoju prognozu za globalnu proizvodnju pšenice u 2024. godini, kao i za rižu, za koju se sada predviđa da će dostići najvišu vrijednost svih vremena od 537 miliona tona.
Predviđa se da će ukupna svjetska iskorištenost žitarica u 2024/25. porasti na 2 852 miliona tona, što je povećanje od 0,2 posto u odnosu na 2023/24. Predviđa se da će korištenje riže dostići rekordno visoki nivo, potaknuto očekivanim ubrzanim rastom komponente unosa hrane.
Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica porasti za 1,2 posto na kraju sezone 2025. godine, što će dati globalni omjer zaliha žitarica i upotrebe u 2024/25. godini od 30,7 posto.
Međunarodna trgovina ukupnim žitaricama sada je vezana za 485,6 miliona tona, što predstavlja pad od 3,3 posto u odnosu na 2023/24. godinu, uglavnom zbog manjeg obima trgovanja krupnim žitaricama.
