Cijene svjetskih prehrambenih roba uglavnom su opale u oktobru, što je u velikoj mjeri posljedica obilnih globalnih zaliha, prema mjeri referentnog standarda koju je danas objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO Indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama globalno-trgovanih prehrambenih roba, u oktobru je u prosjeku iznosio 126,4 poena, što je pad od 1,6 posto u odnosu na revidirani nivo u septembru.
FAO indeks cijena žitarica pao je za 1,3% u odnosu na septembar, uz padove zabilježene kod svih glavnih žitarica. Indeks cijena pšenice pao je za 1,0%, indeks cijena krupnih žitarica za 1,1%, a FAO indeks cijena riže za 2,5%.
FAO indeks cijena mesa smanjio se za 2,0%, što je posljedica naglih padova cijena svinja i peradi. Cijene goveđeg mesa, međutim, nastavile su rasti, podstaknute višim cijenama iz Australije zbog čvrste globalne potražnje.
FAO-ov Indeks cijena mlijeka pao je za 3,4% u oktobru, zbog oštrog pada cijena putera povezanog s obilnim izvozom iz Evropske unije i Novog Zelanda. Cijene mliječnog praha također su pale, zbog ogranižene uvozne potražnje i jake izvozne konkurencije.
FAO-ov Indeks cijena šećera pao je za 5,3% u odnosu na prethodni mjesec, dostigavši najniži nivo od decembra 2020. godine, što je rezultat snažnih proizvodnih trendova u Brazilu i očekivanih većih prinosa u Tajlandu i Indiji. Niže cijene sirove nafte također su dodatno vršile pritisak na svjetske cijene šećera kroz manju potražnju iz sektora biogoriva.
FAO indeks cijena biljnog ulja kretao se suprotno ukupnom trendu pada i porastao je za 0,9% u oktobru na svoj najviši nivo od jula 2022. godine. Cijene palminog, ulja uljane repice, sojinog i suncokretovog ulja su porasle, zbog kombinacije faktora uključujući obaveze proizvodnje biogoriva i kašnjenja žetve u regionu Crnog mora.
Nove prognoze ukazuju na rekordnu proizvodnju žitarica i zalihe
FAO je danas također objavio ažurirane prognoze za globalna tržišta žitarica. Očekuje se da će svjetska proizvodnja žitarica porasti za 4,4% u 2025. godini, dosegnuvši 2.990 miliona tona, što predstavlja novi rekord, uz predviđeni porast proizvodnje svih glavnih žitarica.
Novi Pregled ponude i potražnje žitarica također predviđa da će svjetska potrošnja žitarica u 2025/26. porasti za 1,8% u odnosu na prethodnu godinu, na 2.929 miliona tona, uglavnom zbog obilne ponude i nižih cijena. Očekuje se da će upotreba žitarica za stočnu hranu rasti bržim tempom.
Na osnovu ažuriranih prognoza, predviđa se da će globalne zalihe žitarica porasti za 5,7%, dosegnuvši rekordnu visinu od 916,3 miliona tona. Očekuje se da će globalni omjer zaliha žitarica u odnosu na upotrebu u 2025/26. godini porasti na 31,1%, što je najviši nivo od 2017/18. godine.
Ažurirana prognoza FAO-a za svjetsku trgovinu žitaricama u sezoni 2025/26. ukazuje na porast od 3,2%, na 499,5 miliona tona. Očekuje se da će međunarodna trgovina pšenicom snažno rasti, uglavnom zbog većeg uvoza iz Azije, dok se predviđa blagi pad globalne trgovine rižom.
Detaljnija analiza globalnih tržišta žitarica biće dostupna u narednom FAO-ovom Izvještaju o hrani, koji će biti objavljen 13. novembra.
