Referentna vrijednost za svjetske cijene prehrambenih proizvoda porasla je u aprilu, jer rast cijena mesa i blagi rast biljnih ulja i žitarica više nego nadoknađuju smanjenje cijena šećera i mliječnih proizvoda, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena seta prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u aprilu je u prosjeku iznosio 119,1 poen, što je za 0,3 posto više u odnosu na revidirani martovski nivo, dok je za 9,6 posto manji u odnosu na prošlogodišnji nivo.
FAO indeks cijena žitarica porastao je za 0,3% u odnosu na mart, čime je okončana tromjesečna opadajuća putanja. Globalne cijene izvoza pšenice stabilizovale su se u aprilu, jer je snažna konkurencija među velikim izvoznicima nadoknadila zabrinutost zbog nepovoljnih uslova usjeva u dijelovima Evropske unije, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Cijene kukuruza su porasle, pod uticajem velike potražnje usljed sve većih logističkih poremećaja kao posljedica infrastrukturnih šteta u Ukrajini i zabrinutosti zbog proizvodnje u Brazilu uoči glavne žetve.
FAO indeks cijena biljnog ulja takođe je porastao za 0,3% od marta, dostigavši 13-mjesečni maksimum, jer su veće kvote za suncokretovo ulje i uljanu repicu nadoknadile nešto niže cijene palminog i sojinog ulja.
FAO indeks cijena mesa porastao je u aprilu za 1,6% u odnosu na prethodni mjesec, jer su međunarodne cijene mesa živine, goveda i ovaca porasle. Svjetske cijene svinjskog mesa su marginalno pale, što odražava slabu unutrašnju potražnju u zapadnoj Evropi i uporno slabu potražnju vodećih uvoznika, posebno Kine.
FAO indeks cijena šećera opao je za 4,4% od marta i iznosio je 14,7% ispod nivoa iz aprila 2023. godine. Smanjenje je uglavnom povezano sa poboljšanim izgledima za globalno snabdijevanje.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda neznatno je opao za 0,3%, okončavši šest uzastopnih mjeseci rasta, predvođen sporom potražnjom za obranim mlijekom u prahu i nižim svjetskim cijenama sira, na koje je utjecalo jačanje američkog dolara. Nasuprot tome, svjetske cijene maslaca porasle su usred stalne uvozne potražnje.
Prognoza za pšenicu u 2024. godini
FAO je takođe danas objavio novi izvještaj o ponudi i potražnji žitarica, čime je neznatno povećao prognozu za ukupnu svjetsku proizvodnju žitarica u 2023. godini na 2.846 miliona tona, što je povećanje od 1,2% u odnosu na prethodnu godinu. Revizija prvenstveno odražava nove informacije iz Mjanmara i Pakistana.
Prognoza za svjetsku upotrebu žitarica povećana je na 2.829 miliona tona, što uglavnom odražava više od ranije očekivane upotrebe kukuruza i ječma za životinje. Očekuje se da će globalna upotreba kukuruza porasti za 1,6% tokom godine, dok će za pšenicu porasti 1,9%.
Predviđa se da će svjetske zalihe žitarica završiti sezonu 2024. na 890 miliona tona, što je povećanje od 2,1% od početka godine, ukazujući na globalni odnos zaliha žitarica i upotrebe od 30,9%.
FAO je takođe prilagodio svoju prognozu za globalnu proizvodnju pšenice 2024. godine, koja sada iznosi 791 milion tona, što je manje nego što se ranije očekivalo, ali i dalje predstavlja rast od 0,5% u odnosu na 2023. godinu.