FBiH: Dobit banaka na polugodištu 2025. smanjena 8,7%, na 306,8 miliona KM

U prvoj polovini 2025. bankarski sektor u FBiH ostvario je ukupne prihode od 884 miliona KM i u odnosu na isti period lani veći su za 49,9 miliona KM ili za 6%

0
187
Sve banke iskazale pozitivan finansijski rezultat - 306,8 miliona KM neto dobiti (Izvor: FBA)

Bankarski sektor u Federaciji BiH je u prvom polugodištu 2025. godine iskazao pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 306,8 miliona KM, što je za 29,2 miliona KM manje u odnosu na isti period 2024. godine kada je dobit banaka iznosila 336 miliona KM. Sve banke sa sjedištem u FBiH iskazale su pozitivan finansijski rezultat.
Prema izvještajnim podacima banaka, u prvoj polovini 2025. na nivou bankarskog sektora u FBiH ostvareni su ukupni prihodi od 884 miliona KM i u odnosu na isti period lani veći su za 49,9 miliona KM ili za 6%.
U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od kamata i slični prihodi učestvuju sa 59,8%, dok nekamatni prihodi učestvuju sa 40,2%. Ostvareni kamatni i slični prihodi veći su za 26,5 miliona KM ili 5,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Dominantna stavka u ovim prihodima su kamatni prihodi po kreditima i finansijskim najmovima, koji su veći za 31,9 miliona KM ili 8,2%.
Ukoliko se posmatra sektorska struktura ostvarenih kamatnih prihoda, najveći dio odnosi se na prihode od stanovništva – 49,8%, zatim na prihode od privatnih preduzeća – 27%, od bankarskih institucija – 11,5%, vladinih institucija – 8,8%, od javnih preduzeća – 1,6%, a od ostalih sektora 1,3%, navodi se u informaciji Agencije za bankarstvo FBiH (FBA).
Prema izvještajnim podacima banaka, ukupni rashodi na nivou bankarskog sektora u FBiH u prvih pola godine iznose 566,7 miliona KM i u odnosu na isti period 2024. godine veći su za 80,7 miliona KM ili 16,6%.
U strukturi ukupnih rashoda, dominiraju nekamatni rashodi sa učešćem od 85,1%, dok rashodi od kamata i slični rashodi učestvuju sa 14,9%. U odnosu na isti period prethodne godine, povećano je učešće kamatnih rashoda za 2,6 procentnih poena, za koliko je smanjeno učešće nekamatnih rashoda.
U FBiH bankarsku dozvolu ima 13 komercijalnih banaka i sve banke su članice AOD-a. U odnosu na kraj 2024. godine broj banaka se nije mijenjao. U bankarskom sektoru bilo je zaposleno 6.707 radnika, što je za 12 radnika ili 0,2% manje u odnosu na kraj 2024. godine.

Ukupna aktiva banaka 32,8 milijardi KM

Ukupan kapital bankarskog sektora u FBiH na kraju polugodišta 2025. povećan je za 196 miliona KM ili 4,8% u odnosu na kraj 2024. godine i iznosi 4,3 milijarde KM (13,1% pasive).
Ukupna aktiva bankarskog sektora u FBiH sa 30.06.2025. godine iznosi 32,8 milijardi KM (62% ukupne imovine) i za 785,4 miliona KM ili 2,4% je veća u odnosu na kraj 2024. godine. U strukturi imovine bilansa stanja banaka, najveće učešće imaju krediti (62%), zatim novčana sredstva (26,9%), te vrijednosni papiri (10,2%). U okviru ukupnih izvora bilansa stanja banaka, najveće učešće imaju depoziti (80,6%) i kapital (13,1%).
Na polugodištu 2025. u odnosu na kraj 2024. godine, zabilježen je rast kredita, ulaganja u vrijednosne papire, depozita, obaveza po uzetim kreditima i ukupnog kapitala.
Depoziti, kao najznačajniji izvor finansiranja banaka, učestvuju sa 80,6% u ukupnim izvorima bankarskog sektora FBiH i u odnosu na kraj 2024. smanjeno je njihovo učešće za 0,8 procentnih poena. Depoziti iznose 26,5 milijardi KM (80,6% ukupne pasive), i povećani su u odnosu na kraj 2024. godine za 365,5 miliona KM ili 1,4%. Od ukupnog iznosa depozita, dvije milijarde KM ili 7,5% odnosi se na depozite prikupljene u organizacionim dijelovima banaka iz FBiH u RS-u i BD-u.
Najveće učešće u sektorskoj strukturi depozita imaju depoziti stanovništva sa iznosom od 13,6 milijardi KM ili 51,2% i njihovo učešće je povećano za 1,2 procentna poena u odnosu na kraj 2024. godine. Krajem juna 2025. u odnosu na kraj 2024. godine ostvaren je rast depozita vladinih institucija, bankarskih institucija, nebankarskih finansijskih institucija i stanovništva. Smanjenje depozita ostvareno je kod depozita javnih preduzeća, privatnih preduzeća i društava, kao i neprofitnih organizacija.
Valutna struktura depozita promijenjena je u odnosu na kraj 2024. godine u pogledu povećanja učešća depozita u domaćoj valuti sa 73,1% na 74,4% i smanjenja učešća depozita u stranoj valuti sa 26,9% na 25,6%. Depoziti u domaćoj valuti iznose 19,7 milijardi KM i povećani su za iznos od 591 milion KM ili 3,1% u odnosu na kraj 2024. godine, dok depoziti u stranim valutama iznose 6,8 milijardi KM i smanjeni su za iznos od 225,6 miliona KM ili 3,2%.
Na polugodištu 2025. štedni depoziti iznose 12,8 milijardi KM i u odnosu na kraj 2024. godine povećani su za 477,1 milion KM ili 3,9%.
Od ukupnog iznosa štednje, 66% se odnosi na štedne depozite u domaćoj, a 34% u stranoj valuti. U odnosu na kraj 2024. godine povećani su kratkoročni štedni depoziti stanovništva za 485,2 miliona KM ili 5,2% (povećanje učešća za 0,9 procentnih poena), dok su dugoročni štedni depoziti stanovništva smanjeni za 8,1 milion KM ili 0,3% (smanjenje učešća za 0,9 procentnih poena).

Krediti banaka iznosili 20,4 milijarde KM

Krajem juna 2025. ukupni krediti banaka iznosili su 20,4 milijarde KM (62% ukupne aktive). Od toga krediti odobreni stanovništvu iznose 10,1 milijarda KM (povećanje za 587,5 miliona KM), a krediti pravnim licima 10,3 milijarde KM (povećanje za 682,4 miliona KM).
Kod kredita odobrenih stanovništvu najveće učešće imaju krediti za opću potrošnju (7,7 milijardi KM ili 76,4% kredita stanovništvu, odnosno 38% ukupnog kreditnog portfolija) i krediti odobreni za stambene potrebe (2,3 milijarde KM ili 22,5% kredita stanovništvu, odnosno 11,2% ukupnog kreditnog portfolija).
U valutnoj strukturi kredita najveće učešće od 75,3% ili 15,3 milijardi KM imaju krediti odobreni u domaćoj valuti, zatim slijede krediti odobreni sa valutnom klauzulom sa učešćem od 22,9% ili 4,7 milijardi KM (EUR: 4,7 milijardi KM ili 99,996%, CHF: 0,2 miliona KM ili 0,004%), a najmanje učešće od 1,8% ili 0,4 milijarde KM imaju krediti odobreni u stranoj valuti (od toga se na EUR odnosi 99,96%).
Kada se analizira ukupan kreditni portfolio na nivou bankarskog sektora FBiH sa stanovišta načina ugovorene kamatne stope, primjetan je trend povećanja kredita ugovorenih sa fiksnom kamatnom stopom, koji iznose 18 milijardi KM ili 88,2% ukupnog portfolija (krajem 2024. godine: 16,3 milijarde KM ili 85,6%), dok je 2,4 milijarde KM ili 11,8% ukupnog portfolija ugovoreno sa promjenjivom kamatnom stopom (krajem 2024. godine: 2,8 milijardi KM ili 14,4% ukupnog portfolija).
Od ukupnog iznosa kredita pravnim licima, 0,8 milijardi KM ili 7,9% je ugovoreno sa promjenjivom kamatnom stopom, dok je 9,5 milijardi KM ili 92,1% ugovoreno sa fiksnom kamatnom stopom.
Ako posmatramo kredite stanovništvu, sa promjenjivom kamatnom stopom ugovoreno je 1,6 milijardi KM ili 15,7%, dok je 8,5 milijardi KM ili 84,3% ugovoreno sa fiksnom kamatnom stopom.