Federalno ministarstvo industrije, energije i rudarstva saopćilo je da se prijedlog uprave Nove Željezare Zenica da se pojedini pogoni iznajme Energoinvestu, uz istovremeni zahtjev da se povuče Prijedlog zakona o vanrednoj upravi, ne može posmatrati kao ozbiljan, cjelovit i dugoročno održiv model stabilizacije ovog industrijskog sistema. Iz Ministarstva navode da takav prijedlog, naprotiv, otvara niz ozbiljnih pravnih, ekonomskih, tehnoloških i operativnih rizika.
“Prije svega, Nova Željezara Zenica se nalazi u prethodnom stečajnom postupku. Sud je još u februaru 2026. pokrenuo prethodni postupak i imenovao privremenog stečajnog upravnika, čiji je zadatak da utvrdi postoje li uslovi za otvaranje stečaja. U takvim okolnostima bilo kakvi pregovori o zakupu, ustupanju pogona ili parcijalnom poslovnom aranžmanu ne mogu imati potrebnu sigurnost dok god nad kompanijom postoji realna i formalna prijetnja stečaja. Drugim riječima, nije moguće ozbiljno pregovarati o proizvodnji, snabdijevanju, zapošljavanju, investicijama i tržišnim ugovorima ako druga strana istovremeno ostaje u režimu predstečajne neizvjesnosti. Svaki zakupac, pa i Energoinvest, u takvom modelu bi preuzimao operativni rizik bez kontrole nad ključnim pretpostavkama poslovanja: imovinom, sirovinama, energijom, radnom snagom, infrastrukturom, dozvolama, dobavljačkim lancima i eventualnim stečajnim posljedicama. Zbog toga je posebno problematično da se kao uslov za navodni poslovni aranžman traži povlačenje zakona o vanrednoj upravi. Taj zakon nije prepreka rješenju, nego instrument da se uspostavi pravni okvir, odgovornost, nadzor i stabilnost procesa”, navodi se u saopćenju Ministarstva.
Podsjećaju da je Vlada FBiH Prijedlog zakona utvrdila s ciljem zaštite radnih mjesta, očuvanja domaće industrije i stabilnosti privrednog sistema Federacije BiH.
“Povlačenje zakona bi značilo vraćanje procesa u zonu neformalnih dogovora, bez jasnih garancija, bez institucionalne kontrole i bez zaštite javnog interesa. Sa industrijskog i tehnološkog aspekta, Željezara Zenica nije običan pogon koji se može izolovano iznajmiti i pokrenuti kao zasebna radionica. Zato proizvodnja ima smisla samo ako postoji mogućnost korištenja svih relevantnih resursa: imovine, infrastrukture, postrojenja, zemljišta, priključaka, energetskih kapaciteta, ugovora, radnika i tržišnih kanala. Parcijalni zakup jednog ili više pogona, bez kontrole nad cjelinom sistema, može proizvesti samo privid aktivnosti, ali ne i stvarnu industrijsku održivost. Poseban rizik je da se zakup pogona koristi kao prelazni aranžman kojim bi se odgodilo institucionalno rješenje, zadržala kontrola postojećeg vlasnika nad ključnom imovinom, a odgovornost za eventualni neuspjeh prebacila na Energoinvest, Vladu Federacije BiH ili radnike. To nije prihvatljiv model” ističe se u saopćenju Ministarstva.
Dodaju da Energoinvest može imati značajnu ulogu u stabilizaciji i razvoju Željezare, ali ne kao zakupac izolovanog pogona u kompaniji nad kojom visi stečajni rizik.
“Ako uprava i vlasnici Nove Željezare Zenica zaista žele dogovor, prvi korak ne može biti zahtjev za povlačenje zakona, nego uklanjanje prijetnje stečajem, puna transparentnost poslovanja, otvaranje svih podataka o imovini, obavezama, povezanim licima, ugovorima i stanju postrojenja, te prihvatanje institucionalnog okvira koji omogućava cjelovitu konsolidaciju. Vlada Federacije BiH ne može pristati na model u kojem bi se javnom sektoru ponudila samo odgovornost, a privatnom vlasniku ostavila kontrola nad ključnom imovinom i odlukama”, saopćeno je iz Vlade FBiH.
