Pandemija koronavirusa gurnula je globalnu ekonomiju u istorijsku krizu koju karakterizira kolaps tržišta dionica, rastuća inflacija i vrtoglava nezaposlenost. Da bi održale ekonomiju na površini, centralne banke su pribjegle upumpavanju više novca u ekonomiju kako bi je održale na površini kroz različite pristupe kvantitativnog ublažavanja* (QE).
Prema podacima Finbold-a, između januara 2020. i novembra 2021. četiri velike centralne banke u svijetu proširile su svoje programe kvantitativnog ublažavanja za ukupno 9 biliona dolara kako bi podržale svoje ekonomije.
Federalne rezerve Sjedinjenih Država i Evropska centralna banka su u tom periodu upumpale po 3,4 biliona dolara. Banka Japana je na trećem mjestu sa 1,6 biliona dolara, a slijedi Banka Engleske sa 0,6 biliona dolara.
Finbold navodi da je bilans stanja američkih Federalnih rezervi, Evropske centralne banke, Banke Japana i Banke Engleske porastao za 60,13% između 2019. i 2021. sa 15,5 biliona na 24,5 biliona dolara. Tokom posljednjih osam godina, najniži kumulativni bilans banaka bio je 2014. godine – na 10,4 biliona dolara.
Podatke o veličini bilansa centralne banke pruža globalni QE tracker Atlanticcouncil.org.
Inflacija i štampanje više novca
S obzirom da se monetarna politika pojavljuje kao mogući oslonac za privredu, ona je, međutim, rezultirala potencijalnim negativnim efektima, navedeno je u izvještaju.
“Primjetno, štampanje novca ima nekoliko nedostataka, pri čemu inflacija ostaje najveća zabrinutost, posebno ako ekonomska proizvodnja ne podrži potražnju. Na primjer, Sjedinjene Države se trenutno bore sa naglo rastućom inflacijom koja je dostigla 6,1%, najvišu u skoro tri decenije. Većina ekonomista predviđa da će inflacija nastaviti da raste zbog monetarne politike usvojene usred pandemije”, navodi se u izvještaju.
Ubacivanje više novca u ekonomiju usred pandemije smatralo se krajnjom mjerom jer su zemlje riskirale daljnje krahove.
Većina centralnih banaka odlučivala je o iznosu za ubrizgavanje u privredu na osnovu faktora kao što su finansijska stabilnost, nivo inflacije, stabilnost deviznih kurseva…
______
*Kvantitativno ublažavanje odnosi se na monetarnu politiku u kojoj centralna banka kupuje dugoročne hartije od vrijednosti sa otvorenog tržišta kako bi povećala ponudu novca i podstakla pozajmljivanje i ulaganja. Banka, zauzvrat, većinu ovog novca troši na kupovinu državnih obveznica.
