Dok Evropska unija planira zabraniti prodaju novih vozila na fosilna goriva do 2035. godine, vozači ne žure s prelaskom na električna vozila. Iako mnoge vlade uvode razne financijske poticaje kako bi potaknule prihvaćanje električnih vozila, nakon što njihova proizvodnja prestane, prodaja naglo pada.
Nedavno istraživanje* carVertical – firme za podatke o automobilima – otkrilo je da barem polovina kupaca trenutno ne bi razmatrala kupovinu električnog automobila.
Četiri od pet kupaca daje prednost automobilima sa SUS motorima
Na pitanje o preferiranoj vrsti goriva, 43,8% ispitanika u anketi carVerticala odabralo je benzin, 38,9% dizel, 10,4% odabralo je vozila s hibridnim pogonom i 5,6% s električnim pogonom. To samo dokazuje da kupci preferiraju automobile s motorima s unutarnjim sagorijevanjem i nisu spremni za alternative.
Preferirana vrsta goriva direktno je povezana s planovima za kupovinu električnog vozila. Više od polovine ispitanika (51,5%) u anketi izjavilo je da trenutno ne bi kupilo električno vozilo, a samo 12,2% bi razmislilo o kupovini, dok je 36,3% oklijevalo i odgovorilo da bi ga mogli kupiti u budućnosti.
“Visoke cijene električnih vozila, nedostatak infrastrukture za punjenje i razni mitovi o električnim vozilima neki su od razloga zašto ljudi nisu oduševljeni njima. Sve je jasnije da će napuštanje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem biti izazov. Koraci koje vlade poduzimaju nisu dovoljni da uvjere ljude – još ne namjeravaju prijeći na električna vozila”, kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobile u carVerticalu.
EU je donijela zakonsku zabranu prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila počevši od 2035. godine, zahtijevajući da sva nova vozila koja se prodaju imaju nultu emisiju kako bi se postigao cilj bloka o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Međutim, neke države članice, uključujući Italiju, pozvale su na veću fleksibilnost u postizanju tih ciljeva jer se boje ekonomskog utjecaja na cjelokupnu automobilsku industriju.
Jeftinije održavanje i niži porezi neki su od motiva za prelazak na e-vozila
Oni koji su za električna vozila i vjerojatno bi ih kupili, imaju drugačije razloge za davanje prednosti takvim automobilima. Većina ispitanika (47,2%) smatra da je jeftinije koristiti i održavati električno vozilo. Budući da električna vozila imaju manje pokretnih dijelova, troškovi održavanja su obično niži u usporedbi s benzinskim ili dizelskim vozilima. Rastuće cijene goriva također potiču vozače da prijeđu na struju kao povoljniju alternativu.
Istraživanje je pokazala i da bi 17,6% anketiranih vozača odabralo električno vozilo zbog nižih poreza. U EU mnoge zemlje smanjuju ili ukidaju poreze povezane s vlasništvom kako bi potaknule prihvaćanje električnih vozila. Na primjer, Njemačka i Francuska nude izuzeća ili značajna smanjenja godišnjih cestarina za električna vozila, dok Nizozemska u potpunosti oslobađa električne automobile od registracijskih i prometnih poreza. 14,1% ispitanika bi odabralo električno vozilo zbog državnih subvencija. Na primjer, Francuska nudi do 7.000 eura za kupovinu novih električnih vozila, ovisno o prihodima kupca.
Samo 14 % korisnika carVerticala kaže da bi odabralo električno vozilo iz ekoloških razloga. Međutim, kako se zone s niskim emisijama šire u gradovima poput Pariza, Londona ili Berlina, posjedovanje električnog vozila postaje manje izbor životnog stila, a više nužnost za gradske vozače koji žele izbjeći kazne ili ograničenja (7,1%).
Smanjene subvencije usporavaju prihvaćanje e-vozila
Nekoliko zemalja EU već je smanjilo ili ukinulo subvencije za električna vozila. Švedska je završila sa subvencijama za kupovinu 2022. godine, a Njemačka krajem 2023., što je dovelo do značajnog pada prodaje električnih vozila.
Za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa u SAD-u su poduzete značajne mjere za ukidanje politika koje favoriziraju upotrebu električnih vozila, uključujući ukidanje propisa o prodaji električnih vozila, smanjenje ili ukidanje saveznih poreznih olakšica i zamrzavanje financiranja infrastrukture za električna vozila. Ove promjene usporile su prihvaćanje električnih vozila i stvorile neizvjesnost za proizvođače automobila.
Međutim, situacija u Hrvatskoj izgleda optimističnije. Važno je naglasiti i da su sve glasniji signali o skorom objavljivanju državnog poziva za subvencioniranje kupovine ekoloških vozila.
“Prema dostupnim informacijama, subvencije će se odnositi isključivo na nova vozila te vozila na električna i na vodikov pogon, dok će plug-in hibridi biti izuzeti. Također, pravo na sufinanciranje imat će pravne osobe uz iznimke poput udruga, državnih institucija, rent-a-car tvrtki, taksi službi i prijevoznika. Predviđa se da bi maksimalan iznos potpore mogao iznositi do 9.000 eura po vozilu, uz ograničenje da se subvencioniraju vozila čija službena vrijednost ne prelazi 62.500 eura”, kaže Dražen Mijoč, direktor AMN-a u Njuškalo, najvećem hrvatskom internetskom oglasniku.
Električni automobili postaju sve pristupačniji u Hrvatskoj
Oglasnik Njuškalo u svojoj ponudi ima velik broj oglasa za električna vozila, što omogućuje pouzdane uvide u aktualne trendove ponude i potražnje.
“Najtraženiji je Tesla Model 3, koji pokazuje da električni automobili nisu ograničeni samo na gradske vožnje. Prosječna kilometraža prelazi 90.000 kilometara, a cijena modela iz 2021. iznosi oko 28.000 eura. Za usporedbu, dizelski automobili slične veličine i starosti često imaju manju kilometražu, ali i veće troškove održavanja“, kaže Mijoč.
Dodaje da se dio električnih modela cijenom već približio benzinskim vozilima: primjerice, Renault Twingo Electric (2022.) i Smart EQ fortwo (2020.) prosječno koštaju oko 13.000 eura. S Na suprotnom kraju ponude nalazi se Porsche Taycan, koji se rabljen prodaje za nešto više od 80.000 eura, dok cijena novog prelazi 111.000 eura.
“Podaci pokazuju i razlike u dinamici prodaje: Renault ZOE prosječno se proda unutar 42 dana, dok skuplji modeli poput VW ID.3 na kupca čekaju i do tri mjeseca”, ističe Mijoč.
Proizvođači automobila reagiraju na krizu smanjenjem broja zaposlenih
Na pitanje zašto ne bi kupili električno vozilo, 32% ispitanika reklo je da su električni automobili preskupi, 26,7% zabrinuto je zbog malog dometa, 21,1% navelo je lošu infrastrukturu, dok je 12% spomenulo nisku vrijednost pri preprodaji (ostali razlozi 8,2%).
“Električni automobili trenutno imaju relativno slabu vrijednost pri preprodaji – ali to zapravo može ići u korist kupaca. Oni koji traže rabljeno električno vozilo mogu pronaći odlične ponude koje ne bi bile moguće s benzinskim ili dizelskim vozilima”, kaže Buzelis.
U konačnici, prvi val prihvaćanja električnih vozila već je iza nas: “Oni kojima je trebalo električno vozilo i koje je zanimalo, već su ga i nabavili. Štaviše, kao drugi automobil, električno vozilo funkcioniralo bi vrlo dobro, a kupci se počinju zanimati za to da ga imaju uz svoja tradicionalna vozila”, napominje Buzelis.
U 2025. godini nekoliko velikih proizvođača automobila najavilo je značajna smanjenja broja radnih mjesta zbog carina, promjena u proizvodnji i mjera smanjenja troškova. Stellantis je privremeno otpustio 900 radnika u pet američkih tvornica i pauzirao proizvodnju u pogonima u Meksiku i Kanadi. General Motors je najavio više krugova otpuštanja s ukupno preko 3.000 zaposlenika, dok Nissan navodno planira ukinuti 10.000 radnih mjesta diljem svijeta i zatvoriti sedam tvornica.
Drugi veliki proizvođači, uključujući Porsche, Volvo i Volkswagen, također su najavili otpuštanja, što odražava restrukturiranje cijelog sektora kako bi se nosili s pritiscima na tržištu.
Rastuća konkurentnost kineskih proizvođača također oblikuje tržište električnih vozila. BYD je brzo proširio svoju prisutnost u Evropi, nadmašivši Teslu u prodaji električnih vozila na baterije (BEV) prvi put u aprilu 2025. godine, povećavajući prodaju za 359% u odnosu na prethodnu godinu unatoč višim carinama EU-a na kineska električna vozila. Još je rano reći mogu li kineski proizvođači automobila uvjeriti Evropljane da prijeđu na električna vozila, ali njihov meteorski rast već ima posljedice na evropsku privredu.
__________
*Istraživanje carVerticala provedeno je od aprila do jula 2025. godine, s oko 16.000 ispitanika u 35 zemalja. Najveći broj ispitanika bio je iz Poljske, Francuske i Rumunije.
