Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zaključio konsultacije sa Bosnom i Hercegovinom za 2025. godinu. U izvještaju se navodi da je ekonomski rast BiH ostao otpornim unatoč izazovnom okruženju i projekcija je da će iznositi 2,4 posto u 2025. godini (2024: 2,0%).
MMF ističe da je nakon naglog pada na 1,7 posto u 2024. godini (2023: 6,1%), prosječna ukupna inflacija u BiH porasla na 2,3 posto u maju 2025. godine, dok je bazna inflacija bila uglavnom stabilna na oko 4 posto. Predviđa se da će inflacija porasti na 3,8 posto u 2025. zbog većih cijena uvozne hrane, prije nego što se stabilizira na 2 posto u srednjoročnom periodu.
Očekuje se da će vanjska pozicija ostati uglavnom nepromijenjena u 2025. godini, dok se projicira da će se rast kredita blago usporiti. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa povećati na 4,1 posto BDP-a, sa 4,0 posto BDP-a u 2024. godini, uz oporavak izvoza električne energije nakon prošlogodišnjih suša, a niže cijene nafte mogle bi ublažiti negativne efekte američkih carina na izvoz. Bruto devizne rezerve iznosile su 9 milijardi eura, što pokriva 6,9 mjeseci uvoza i daje adekvatno pokriće za aranžman valutnog odbora. Projicira se da će rast kredita privatnom sektoru usporiti na 7,7 posto u 2025. godini, blago nadmašujući rast nominalnog BDP-a.
Dodaje se i da su negativni rizici povećani zbog trgovinskih tenzija, slabije vanjske potražnje, pogoršanja unutarnjih političkih tenzija i odstupanja od politika uoči izbora 2026. godine.
MMF navodi da se fiskalna politika u BiH treba fokusirati na srednjoročnu konsolidaciju, obnavljanje rezervi i poboljšanje kvaliteta javne potrošnje, praćeno snažnim programom strukturalnih reformi.
Takođe, zaštita nezavisnosti Centralne banke, jačanje njenih instrumenata politika, poboljšanje makroprudencijalnog nadzora i pomno praćenje rizika finansijskog sektora su od ključnog značaja za očuvanje aranžmana valutnog odbora i osiguranje finansijske stabilnosti.
MMF je istakao i važnost unapređenja strukturalnih reformi u okviru Plana rasta EU kako bi se podržao proces pristupanja EU i omogućio brži i održiviji ekonomski rast BiH. Istakli su da su reforme u energetskom sektoru – uključujući postepeno ukidanje subvencija za električnu energiju, unapređenje operativne efikasnosti državnih energetskih preduzeća i uvođenje sistema određivanja cijene ugljika – ključne za privlačenje privatnih investicija i pozicioniranje sektora kao dugoročnog pokretača rasta.
Istaknuta je i hitnost efikasne implementacije prioritetnih mjera MONEYVAL-a kako bi se izbjeglo stavljanje na sivu listu i osigurali daljnji benefiti rasta.
