Ekonomija u Bosni i Hercegovini pokazuje otpornost uprkos izazovnom okruženju. Rast je sa 2,0 posto iz 2023. godine ubrzao na 2,5 posto u 2024. godini, pri čemu je snažna domaća potražnja odnijela prevagu nad padom neto izvoza, navodi se u Zaključnoj izjavi misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) poslije obavljenih konsultacija u BiH za 2025. godinu.
MMF navodi da je potrošnju domaćinstava u BiH podržao snažan rast kredita i doznaka, a privatne investicije su rasle. Stopa nezaposlenosti pala je na 11,7% u četvrtom kvartalu 2024. godine, a realne plate su rasle po godišnjoj stopi od 8%.
Deficit tekućeg računa se sa 2¼ posto iz 2023. godine povećao se na 4,0 posto BDP-a u 2024. godini, što je rezultat pada izvoza električne energije zbog suše, slabije potražnje za izvozom i većeg uvoza povezanog sa snažnom domaćom potražnjom. Inflacija je pala sa 6¼ posto koliko je iznosila u 2023. godini na 1,7% u 2024. godini zbog usporavanja rasta cijena goriva i komunalnih usluga. Međutim, od kraja 2024. inflacija ponovo raste da bi u maju iznosila 3,7 posto (u odnosu na prethodnu godinu), uglavnom zbog viših cijena hrane.
Ekonomski izgledi
Ekonomski izgledi ostaju neizvjesni zbog povećanja negativnih rizika. Predviđa se da će realni BDP porasti za 2,4 posto u 2025. godini, podržan poboljšanjem neto izvoza, snažnijim fiskalnim impulsom i privatnom potrošnjom. Međutim, ekonomski izgledi su osjetljivi i na domaće i na vanjske šokove, navodi MMF.
U nedostatku bržeg napretka u oblasti reformi, MMF očekuje da će srednjoročni rast u BiH ostati na nivou od oko 3 posto – što nije dovoljno za brzu konvergenciju dohotka s EU. Očekuje se da će inflacija ostati povišena tokom 2025. godine, te da će sa smanjenjem inflacije cijena hrane postepeno opadati od 2026. godine, približavajući se cilju ECB-a od 2 posto.
Fiskalna politika i reforme
Fiskalni rezultati u 2024. godini bili su bolji od očekivanih, ocjenjuje MMF. Deficit generalne vlade u konačnici je ostao na nivou od 1¾ posto BDP-a, tj. na istom nivou kao u 2023. godini, ali je njegovo kretanje bilo bolje nego što je očekivano u vrijeme konsultacija prema članu IV Statuta MMF-a za 2024. godinu. Vlasti u BiH su iskoristile veliko povećanje poreznih prihoda za povećanje potrošnje na plate, robu i usluge, socijalna davanja i javne investicije.
Prema ocjeni MMF-a, rastući deficit u BiH, koji bi mogao dostići nivo od 2,6 posto BDP-a, prema postojećim očekivanjima će se uglavnom finansirati vanjskim zaduženjem, kao i sredstvima domaćih banaka. U zavisnosti od ozbiljnosti potencijalnog šoka, vlasti bi trebale iskoristiti dostupne rezerve i aktivirati planove za krizne situacije.
U srednjoročnom periodu, savjet vlastima je da, počevši od 2026. godine, dovedu fiskalne deficite na postojanu silaznu putanju, izgrade fiskalne rezerve, te povećaju potencijal rasta ekonomije. Zadržavanje visokih deficita u dužem vremenskom periodu za sobom povlači rizik pokretanja uzlazne putanje javnog duga, a može pogoršati i uvjete finansiranja.
MMF dlje navodi da je zaštita nezavisnosti CBBiH od presudnog je značaja za očuvanje kredibiliteta i učinkovitosti valutnog odbora. CBBiH treba dodatno ojačati okvir obavezne rezerve. Zahvaljujući smanjenju kamatnih stopa u eurozoni pruža se prilika za smanjenje jaza sa stopama naknade CBBiH na obaveznu rezervu i oportunitetnih troškova za držanje rezerve.
Kako bi se očuvala otpornost banaka, trebalo bi izbjeći smanjenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital sa 12 na 10 posto, što je planirano od kraja 2026. godine. Vlastima se također savjetuje neprodužavanje privremenih regulatornih mjera usmjerenih na ograničavanje rasta kamatnih stopa na kredite i ukidanje ograničenja izloženosti banaka prema stranim vladama i centralnim bankama.
Strukturalne reforme
MMF navodi da će napredak BiH prema članstvu u EU zahtijevati snažniji, bolje koordiniran pristup usmjeren na ostvarivanje rezultata. Reforme o okviru Plana rasta će u većoj mjeri uskladiti BiH sa jedinstvenim tržištem EU, pomjeriti je naprijed na putu pristpanja EU i odblokirati milijardu eura dodatnog finansiranja u periodu 2025 – 2027. godina.
Bh. vlasti bi trebale ubrzati reforme u energetskom sektoru kako bi smanjile fiskalne rizike i pripremile se za provedbu EU Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granici (CBAM), navodi se u Zaključnoj izjavi MMF-a nakon proteklih sastanaka sa vlastima u Sarajevu i Banja Luci.
