Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. jula i njegovo obilježavanje ustanovljeno je 11.07.1989. godine od strane Upravnog savjeta Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, a prvi put se o uspostavljanju Svjetskog dana stanovništva razmatralo 1987. godine, kada je svjetska populacija prešla pet milijardi.
Od 1987. do 2019. godine svjetska populacija porasla je za 2,7 milijardi, odnosno sa pet milijardi 1987. godine na 7,7 miljardi 2019. godine. Prema projekcijama do 2050. godine, broj stanovnika Zemlje će dosegnuti 9,7 milijardi i nastavit će da raste, dostižući cifru od oko 10,9 milijardi до 2100. godine.
Afrika je jedini svjetski region za koji se predviđa snažan rast stanovništva do kraja ovog vijeka. Između 2020. и 2100. godine očekuje se da će se broj stanovnika Afrike povećati sa 1,3 na 4,3 milijarde.
Predviđa se da će broj stanovnika u regionima koji uključuju SAD i Kanadu (Sjeverna Amerika), Australiju i Novi Zeland (Okeanija) takođe rasti, ali sporije od Afrike.
Očekuje se da će Evropa i Latinska Amerika imati smanjenje populacije do 2100. godine. Predviđa se da će evropska populacija imati vrhunac od 748 miliona u 2021. godini. Očekuje se da će regija Latinske Amerike i Kariba premašiti Evropu u stanovništvu do 2037. godine prije nego što dostigne 768 miliona u 2058. godini.
Inače, ekspanzija stanovništva jedan je od najvećih problema svijeta u 21. vijeku. Postoji nekoliko faktora koji su odgovorni za ovu populacijsku ekspanziju, a najvažniji faktori su siromaštvo i nepismenost, prenosi statistički zavod RS. Raspoloživi resursi na Zemlji su ograničeni i sa stalnim rastom stanovništva, veoma brzo se iscrpljuju i možda neće biti dostupni u bliskoj budućnosti.
Trenutni broj stanovnika u svijetu može vidjet ovdje
