Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini za 2022. i 2023. godinu s usporednom analizom BiH i država regije u izvještajima međunarodnih organizacija.
Konstatirano je povećanje direktnih stranih ulaganja u 2021. i 2022. godini, a prema preliminarnim podacima trend rasta je nastavljen i u 2023. godini.
Prema posljednje revidiranim podacima Centralne banke BiH (CBBH), direktna strana ulaganja u BiH u 2021. godini iznosila su 577,8 miliona eura, te njihov registrirani rast iznosi 37,2%. Direktna strana ulaganja u 2022. godini nastavila su rasti i iznosila su 736,4 miliona eura i veće su u odnosu na prethodnu godinu za 27,5%.
S obzirom na pozitivan pokazatelj značajnog povećanja direktnih stranih ulaganja, koja iznose više od milijarde KM u 2021. i 2022. godini, očekuje se njihov rast u Bosni i Hercegovini i u 2023. godini, što pokazuju i preliminarni podaci.
Rast vanjskotrgovinskog deficita BiH u prvom polugodištu za 23,25%
Vijeće ministara BIH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za prvih šest mjeseci 2024. U Analizi se navodi da je ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2024. iznosila 22,01 milijarde KM. Vrijednost izvezene robe bila je 7,96 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe iznosila je 14,05 milijarde KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 6,09 milijardi KM.
Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene za prvih šest mjeseci 2024. u odnosu na isti period 2023. godine bile su pad ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH (1,31%), rast uvoza (3,14%), pad izvoza (8,29%), te rast vanjskotrgovinskog deficita (23,25%). Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 7,07% i iznosi 56,68%.
Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini ove godine najviše robe izvozila u Hrvatsku (1,28 milijardi KM), Njemačku (1,27 milijardi KM), Srbiju (826,77 miliona KM), Austriju (787,44 miliona KM), u Sloveniju (681,53 miliona KM), te u Italiju (653,35 miliona KM).
Najviše robe je uvozila iz Italije (1,91 milijardu KM), Njemačke (1,69 milijardi KM), Srbije (1,37 milijardi KM), Kine (1,29 milijardi KM), Hrvatske (920,99 miliona KM), te iz Turske (841,62 miliona KM).
Iz BiH se 79% mlijeka i mliječnih proizvoda plasira u CEFTA-u
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojilo je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni Hercegovini za 2023. godinu.
Najznačajniji trgovinski partner BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda su zemlje EU-a i CEFTA-e. U prosjeku se oko 79% mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH plasira u CEFTA-u i oko 20% na tržište EU-a. Što se tiče uvoza, na prvom mjestu je EU iz kojeg se u BiH uvozi u prosjeku oko 87% mlijeka i mliječnih proizvoda, i oko 13% iz CEFTA-e.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je zaduženo da jednom godišnje izvještava Vijeće ministara BiH o stanju na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH.
Odobrena dodatna sredstva za popunu fondova IFAD-a
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, donijelo je Odluku o odobravanju sredstava za dodatnu uplatu doprinosa u Trinaestom popunjavanju fondova (2025. – 2027.) Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD).
Dodatna sredstva u iznosu 180.000 eura bit će isplaćena u 2024. godini, sukladno obavezama koje proističu iz članstva Bosne i Hercegovine u IFAD-u. BiH je do sada sedam puta financijski sudjelovala u punjenju IFAD fondova, počevši od 2006. godine.
IFAD je u Bosni i Hercegovini nakon 1995. godine odobrio sredstva za financiranje osam projekata u ukupnoj vrijednosti od 97,23 miliona američkih dolara pod veoma povoljnim uvjetima.
Odobren višegodišnji projekt za uzgradnju objekta OSA-e
Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta ‘Izgradnja objekta sjedišta Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine’ (OSA BiH) u ukupnom iznosu od 30 miliona KM.
Sredstva će biti osigurana sukcesivno u budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH u razdoblju od 2025. do 2028. godine. Na ovaj način želi se trajno riješiti problem smještaja OSA-e BiH, uz ispunjavanje međunarodnih i standarda propisanih Zakonom o zaštiti tajnih podataka.
Prihvaćena nagodba s GAVI-jem
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Pravobraniteljstva BiH o prihvaćanju Aneksa B: Opcije rabata Novavaxa (opcija 2) i rabata programa SFP koji je Bosni i Hercegovini dostavio GAVI (GLOBAL ALLIANCE FOR VACCINES AND IMUNISATION) radi povrata neutrošenih novčanih sredstava Bosne i Hercegovine u vezi s Ugovorom o preuzimanju obaveza (Aranžman o obaveznoj kupovini vakcina za COVID-19) od 18.9.2020. godine.
Zaduženo je Pravobraniteljstvo BiH da po realizaciji ovog zaključka o tome izvijesti Vijeće ministara BiH.
Konačno riješiti status Zorana Galića
Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo sigurnosti da, u suradnji s Ministarstvom pravde i Uredom za zakonodavstvo, najkasnije do iduće sjednice Vijeća ministara, dostavi prijedlog za razrješenje Zorana Galića s dužnosti zamjenika direktora SIPA-e.
Ekonomska saradnja s Kubom
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog za zaključivanje Memoranduma o razumijevanju o ekonomskoj suradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Kube, koji je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, s ciljem stvaranja mogućnosti za uspostavu institucionalne bilateralne suradnje u području ekonomije. Zaključivanje ovog memoranduma u funkciji je promoviranja, širenja i diverzifikacije obostrano korisne ekonomske suradnje, bez stvaranja dodatnih obaveza za dvije države, koje zbog geografske udaljenosti i drugih razloga svoje ekonomske aktivnosti usmjeravaju na različita tržišta.
Prijedlog memorandum bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.
Bit će raspisan konkurs za čelnike dvije agencije
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o isteku mandata imenovanih osoba, direktora i dva zamjenika direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine, te je zadužilo Ministarstvo civilnih poslova da raspiše konkurs za izbor i imenovanje direktora i dva zamjenika direktora ove agencije i provede konkursnu proceduru, sukladno zakonskim ovlastima.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informacijom o isteku mandata zamjenici direktora Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine. Zaduženo je Ministarstvo civilnih poslova da raspiše javni konkurs za izbor i imenovanje zamjenika direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
