Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu 2025. godine na 2,2% (Tabela 1), što je niže za 0,4 procenta poena u odnosu na prethodni krug brzih procjena iz marta tekuće godine.
Usljed smanjenja domaće potražnje, djelatnost trgovine bilježi smanjenje obima aktivnosti od početka godine. I dalje negativan doprinos djelatnosti prerađivačke industrije dodatno usporava ekonomsku aktivnost u zemlji.
Za prva četiri mjeseca, realni indeks prometa trgovine na malo zabilježio je pad od 2,1%. Samo u aprilu 2025. stopa realnog indeksa trgovine na malo bila je za čak 14,4 pp niža u odnosu na godišnju stopu rasta iz istog mjeseca prethodne godine, te za 8,3 pp niža u odnosu na prosječnu stopu rasta zabilježenu za cijelu 2024. godinu. Rast aktivnosti u uslužnom sektoru, još uvijek, ima pozitivan uticaj na dinamiku očekivanog kretanja realnog BDP-a.
Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za drugi kvartal 2025. godine iznosi 2,5%, prvenstveno usljed očekivanog intenzivnijeg rasta aktivnosti uslužnog sektora.
Posljedično, preliminarna procjena intenziteta rasta realnog BDP-a za prvo polugodište 2025. godine iznosi 2,3%. Prema srednjoročnoj projekciji makroekonomskog modela iz aprila, očekivani rast realnog BDP-a u 2025. godini iznosi 2,4%, što je veoma usklađeno sa sadašnjim rezultatima modela za brze procjene trenutne ekonomske aktivnosti.
Ukupnu inflaciju u drugom kvartalu 2025. godine CBBiH procjenjuje na 3,3%, a temeljnu inflaciju na 4,0%. Preliminarna procjena ukupne inflacije u trećem kvartalu 2025. godine iznosi 3,0%, a temeljne inflacije 4% (Tabela 2).
“Inflaciju u posmatranom periodu dominantno podstiče rast cijena hrane i usluga, koji su imali uzlazni trend usljed viših ulaznih troškova. Značajan doprinos rastu ulaznih troškova dolazi i od povećanja minimalne plate, koje je imalo lančani efekat na rast plata u svim djelatnostima.
U narednom periodu očekujemo jačanje inflatornih pritisaka u zemlji i usljed eventualnih šokova u cijenama roba kojim se trguje na međunarodnim tržištima, prvenstveno energenata.
Procjene inflacije uključuju i podatke o kretanju cijena fjučersa za naftu objavljene nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Prema trenutnim informacijama s tržišta, cijena sirove nafte je porasla u junu, u odnosu na maj tekuće godine, za 18%. Tržišna očekivanja reflektiraju očekivanja kako će eskalacija sukoba između Irana i Izraela povećati rizike od poremećaja u snabdijevanju energentima, što doprinosi pritiscima na rast cijena nafte.
Ipak, naša trenutna brza procjena inflacije za drugi kvartal je blago korigovana naniže, u odnosu na krug brzih procjena iz marta, prvenstveno zbog bržeg usporavanja cijena u eurozoni od ranije očekivanog. Inflacija u eurozoni usporila je u maju na 1,9%, usljed nižih cijena energenata i usporavanja rasta cijena usluga”, navode analitičari CBBiH.
Rezultate narednog kruga brzih procjena BDP-a, te ukupne i temeljne inflacije u kratkom roku Centralna banka BiH planira objaviti u septembru. Uobičajene revizije službenih kvartalnih podataka, koje su posebno istaknute za izračun deflatora, mogu bitno uticati na brze procjene realnog BDP-a.
