Uz snažan rast tržišta poluvodiča u 2021. godini, popunjene knjige narudžbi i stalne nedostatke ključnih komponenti, evropska distribucija komponenti za elektroničke uređaje ponovno je zabilježila značajan rast u prvom tromjesečju 2022. godine (Q1 2022).
Prema podacima udruženja evropskih proizvođača i distributera poluvodiča DMASS Ltd., prodaja poluvodiča u Evropi u prvom kvartalu 2022. porasla je za 43,5% na rekordnih 3,13 milijardi eura. IP&E (međusobne, pasivne i elektromehaničke) komponente porasle su za 35,7% na 1,62 milijarde eura. Ukupno je tržište poraslo za 40,8% na 4,75 milijardi eura.
Tržište poluvodiča, po evropskim zemljama i regijama u prvom tromjesečju ove godine slično je prethodnom tromjesečju, odnosno četvrtom kvartalu 2021. godine (Q4 2021) s velikim rastom na najvećim nacionalnim tržištima.
Primjerice, u Njemačkoj tržište je raslo 45,4% na 867 miliona eura, u Italiji 45,6% na 310 miliona eura, u Velikoj Britaniji 47,8% na 213 miliona eura, Francuska je imala najveći rast od 54,8% na 210 miliona eura, istočna Evropa rasla je 34,5% na 540 miliona eura, a nordijske zemlje 46% na 240 miliona eura.
Po proizvodu, dok su memorijski i drugi logički čipovi (kao što su ASSP) zabilježili značajno iznadprosječan rast, većina ostalih grupa proizvoda doživjela je ispodprosječni rast. Primjerice, analogni čipovi porasli su za 42% na 886 miliona eura, Mos Micro je porastao za 44,8% na 621 milion eura, energetski poluvodiči porasli su za 36,5% na 375 miliona eura, memorija je porasla za 71,8% na 328 miliona eura, a OPTO čipovi su porasli za 26,1% na 260 miliona eura. Ostali logički sklopovi porasli su za 64,7% na 172 miliona eura, a programabilni logički uređaji porasli su za 33,5% na 165 miliona eura. Diskretni su porasli 41,9% na 188 miliona eura, a senzori (uključujući aktuatore) porasli su za 34,9% na 88 miliona eura.
Uz prijetnje poremećaja na tržištu koje može u skorije vrijeme izazvati nastavak ruske agresije na Ukrajinu izazov za tržište poluvodiča predstavljaju i novi ekološki propisi u SAD i Evropi. Naime, u martu je američka kompanija 3M prestala s radom u svojem postrojenju za rashladno sredstvo PFAS (perfluoro/polifluoroalkilni spoj) kod Antverpena u Belgiji. To je izazvalo zabrinutost u industriji poluvodiča jer PFAS ima važnu primjenu u procesima litografije i jetkanja.
Takođe, sve je veći strah kako je zaustavljanje proizvodnje U Antverpenu samo početak novih zakona Evropske unije o zaštiti okoliša. U stvari, novi propisi o zaštiti okoliša usuglašeni su između EU i SAD, prenosi Mreža-bug.hr
Evropske zemlje pokušavaju sveobuhvatno ograničiti proizvodnju, upotrebu i izvoz PFAS-a do 2025. godine. U industriji poluvodiča zabrinuti su jer smatraju kako je to prekratak rok da se nađe zamjena za PFAS. Ukoliko se za njega ne nađe zamjena to će prouzročiti nedostatak jednog od ključni materijala u proizvodnji poluvodiča. Nakon SAD i EU, i Azija bi mogla postrožiti ekološke propise tako da bi i u tom dijelu svijeta bilo zabranjeno proizvoditi PFAS.
