Kripto-valute odavno više nisu eksperiment, one su realnost koju finansijski sistem mora priznati. Pitanje više nije da li ih regulisati, već kako to učiniti brzo, precizno i u skladu s tržištem koje se mijenja brže od propisa.
Upravo je to bio centralni ton rasprava na skupu u Tokiju, gdje su se okupili predstavnici regulatora i industrije. Na skupu koji je organizovao Global Fintech Institute (GFI), razgovori su pokazali jasan zaokret u razmišljanju. Umjesto dilema o legitimnosti kripta, fokus je sada na kreiranju pravila koja mogu pratiti njegovu dinamiku i kompleksnost. Umjesto restriktivnog pristupa, sve više se govori o potrebi za pametnom, prilagodljivom regulacijom, onom koja ne guši inovacije, ali istovremeno štiti tržište.
Porezi kao prva prepreka
Jedna od centralnih tema bila je poreska politika, koja u mnogim državama i dalje ne prati realnost tržišta. Dobici od kripta često se oporezuju po višim stopama nego tradicionalni finansijski instrumenti, što, prema mišljenju učesnika, može imati kontraefekat.
Takva praksa nerijetko podstiče investiture i kompanije da svoje aktivnosti premjeste u povoljnije jurisdikcije, čime domaća tržišta gube i kapital i kontrolu. Kao moguće rješenje sve češće se spominje uvođenje jedinstvene poreske stope, uz mogućnost kompenzacije gubitaka i dobitaka kao model koji bi bolje odgovarao volatilnoj prirodi kriptotržišta.
Brzi razvoj novih oblika digitalne imovine dodatno komplikuje regulaciju. Tokenizovana sredstva, ‘wrapped’ tokeni i cross-chain rješenja sve češće izlaze izvan okvira postojećih propisa.
Bez jasnih definicija, teško je dosljedno primjenjivati pravila o oporezivanju, licenciranju i zaštiti investitora. Zato se kao ključni korak nameće uvođenje sistema klasifikacije koji bi bio zasnovan na ekonomskoj suštini imovine, a ne isključivo na njenoj tehničkoj strukturi.
Za razliku od tradicionalnih finansija, gdje dominiraju kreditni i tržišni rizici, u svijetu kripta najveći izazovi dolaze iz operativne sfere. Sigurnost digitalne imovine zavisi od tehničkih rješenja. Tačnije od arhitekture novčanika do internih kontrola i cyber sigurnosti. Zbog toga regulatori sve više pažnje posvećuju upravo tim aspektima, insistirajući na jasnoj segregaciji sredstava, transparentnom upravljanju i alatima poput dokazivanja rezervi (proof-of-reserves).
Jasna pravila su ključ konkurentnosti
Učesnici skupa istakli su da pravna jasnoća postaje važan faktor globalne konkurentnosti. U svijetu gdje kapital i inovacije mogu brzo promijeniti lokaciju, neusklađeni ili nejasni propisi lako tjeraju kompanije na druga tržišta.
Poseban izazov ostaju oblasti poput stakinga i ‘yield’ proizvoda, gdje regulacija još nije u potpunosti definisana. Upravo tu se očekuju naredni koraci zakonodavaca.
Zaključak iz Tokija je jasan: regulacija kripta ne može se graditi jednostranim potezima. Potrebna je kontinuirana saradnja između regulatora, industrije i stručnjaka iz različitih oblasti. Kako digitalna imovina postaje sve sofisticiranija, i pristup regulaciji mora biti fleksibilniji i precizniji. Samo tako moguće je postići ravnotežu između zaštite investitora i podsticanja inovacija i ravnotežu koja će odrediti ulogu kripta u budućem finansijskom sistemu.
Zakonska regulacija kripta mora biti utemeljena u stvarnosti, a ne u pretpostavkama. To podrazumijeva stalni dijalog između regulatora i industrije, ali i spremnost na prilagođavanje. Jer u svijetu koji se mijenja brže nego ikada, pravila koja ne prate realnost vrlo brzo postaju prepreka. Ona koja razumiju stvarnost tržišta, postaju konkurentska prednost.
