Svjetska banka: BiH ove godine očekuje usporeniji rast BDP-a, na 2,7%

0
829
Očekuje se da će se privredni rast BiH usporiti na 2,7% u 2022. godini (Izvor: Svjetska banka)

Očekuje se da će se ekonomski rast Bosne i Hercegovine usporiti na 2,7% u 2022. godini, nakon procijenjenog rasta od 7,1% prošle godine, objavila je danas Svjetska banka.
Predviđa se da će se rast proizvodnje u zemlji u 2022. usporiti jer rat u Ukrajini remeti trgovinu i pogoršava povećanje cijena energije i hrane, navodi Svjetska banka u današnjem saopćenju nakon objavljivanja najnovijeg redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.
“Neizvjesnost i utjecaji rata u Ukrajini pojačavaju potrebu vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju strukturne reforme i fiskalnu razboritost kako bi ublažile sve veće rizike, a istovremeno nastoje stvoriti ekonomske prilike za svoje ljude i postići oporavak od Covida”, rekao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
U proljetnom izdanju svog ekonomskog ažuriranja za Evropu i centralnu Aziju objavljenog u aprilu, Svjetska banka je prognozirala ekonomski rast Bosne i Hercegovine od 2,9% u 2022. godini.
Prema novoj procjeni Svjetske banke, ekonomski rast za region Zapadnog Balkana predviđa se na 3,1% u 2022. godini, u odnosu na procjenu od 4,1% u januaru. Rast BDP-a u regionu dostigao je 7,4% u 2021. godini, nakon smanjenja od 3,2% u 2020. godini.
Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, istakla je da se uprkos snažnom oporavku od pandemije Zapadni Balkan sada suočava sa novim izazovima usljed ratnih dešavanja u Ukrajini, što utiče i na veliki rast cijena energije i hrane, visoku inflaciju i usporavanje trgovinske razmjene i investicija.
“Zemljama Zapadnog Balkana bit će potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu izlaz iz ovih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom 2021.godine, između ostalog i na polju smanjenja siromaštva”, istakla je Gelder.
“U takvom okruženju, zemlje moraju da usmjere svoje javne politike na izgradnju otpornosti i sprovođenje strukturnih reformi u cilju podrške rastu i prevazilaženja kriza”, kaže Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autora izvještaja.