Vlada Federacije BiH je, na današnjoj tematskoj sjednici o fiskalnoj reformi održanoj u Sarajevu, na prijedlog Ministarstva finansija utvrdila Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak. Ove zakone, koji su prvi korak u fiskalnoj reformi Vlade, uputila je u parlamentarnu proceduru.
Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH
Utvrđenim Nacrtom zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH, koji se upućuje u dalju parlamentarnu procedure, uređuje se obaveza izdavanja računa, elektronski fiskalni sistemi koji se koriste za izdavanje računa, obaveze evidentiranja transakcija, sistem nadzora u oblasti fiskalizacije transakcija, kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za fiskalizaciju na teritoriji Federacije BiH.
Svrha ovog zakona je sprečavanje utaje poreza kao rezultat neformalne ekonomije korištenjem tehnoloških sistema koji omogućavaju sigurne informacije u realnom vremenu, za svaku transakciju u Federaciji. Ovim zakonom vrši se usklađivanje s Direktivom Evropskog parlamenta i Vijeća 2014/55/EC od 16. aprila 2014. godine o elektronskom izdavanju računa u javnoj nabavci.
Kako je obrazložio predlagač, proces fiskalizacije prometa odnosno transakcija u privredi Federacije BiH nije nepoznat, jer postoji sistem fiskalizacije uređen Zakonom o fiskalnim sistemima koji je donesen 2009. godine, a implementiran od 2010/2011.godine. Međutim, s obzirom da proces fiskalizacije koristi tehničko-tehnološka riješenja, te da se proces fiskalizacije integriše u poslovanje poslovnih subjekata, postojeći pravni okvir nije dostatan da prati razvoj informacionih tehnologija i razvoj digitalizacije poslovanja privrede.
Predlagač zakona navodi da ono što doprinosi poreznim prevarama i utaji generalno, jeste činjenica da je u proteklom vremenu, razvoj tehnologije izmjenio način obavljanja djelatnosti, te način komunikacija između subjekata, što je uticalo na ubrzani razvoj digitalizacije poslovanja subjekata. Kroz iskorištavanje novih tehnologija i IT rješenja povećani su modaliteti poreznih prevara i evazije poreza (indirektni i direktni porezi). Naposljetku, predlagač zakona obrazlaže da je postojeća kaznena politika stilmulirajuća, jer je isplativije platiti kaznu za neevidentiranje transakcija u odnosu na iznos poreza koji se utaji tim neevidentiranjem. Porezna uprava FBiH u provođenju svojih aktivnosti uočila je da se ne izdaju računi, ili izdaju drugi dokumenti umjesto računa, ili izdaju račune samo nepoznatim korisnicima, ili storniraju računi bez osnove.
Predloženo sveobuhvatno rješenje u Zakonu omogućava transparentnost transakcija, povećanje njihove formalizacije, smanjenje porezne evazije, kao i doprinos podizanju svijesti o plaćanju poreza, a između ostalog, ima za cilj sprečavanje pranja novca u prvom redu.
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak
Utvrđeni Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak u parlamentarnu proceduru upućuje se po skraćenom postupku. U Zakonu o porezu na dohodak u dijelu prihoda koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju dodaje novi stav koji glasi ‘novčane naknade zaposleniku na ime dijela plaće za radni učinak shodno važećim propisima o radu, do 200 KM mjesečno, za period od dana početka primjene ovog zakona do 31.12.2025. godine’.
Prijedlogom je propisano i da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH, a primjenjuje se od 1.1.2025.godine.
Kako je navedeno u obrazloženju, s obzirom na potrebu za hitnom mjerom u 2025. godini, koja bi omogućila poslodavcima povećanje plaća zaposlenika bez poreznog opterećenja, predloženo je izuzeće dijela prihoda, odnosno plaće, od oporezivanja.
Ovaj prijedlog ima za cilj motivirati poslodavce da zaposlenicima omoguće veće neto prihode, što može dovesti do veće potrošnje i podrške ekonomskom rastu. Predloženo izuzeće dijela prihoda na ime radnog učinka ima svrhu da dodatno potakne produktivnost i motivaciju na tržištu rada.
Podsjeća se i da je Vlada FBiH tokom 2024. godine podržala povećanje prihoda fizičkih lica u saradnji s poslodavcima, omogućujući isplatu neoporezive pomoći do 2.768 KM.
Obrazloženo je i da se Zakonom o dopuni Zakona o porezu na dohodak istovremeno osigurava provođenje jedne od niza mjera rasterećenja poslodavaca u što kraćem roku, odmah od dana njegove primjene 1.1.2025. godine.
