Bh. pčelari počinju sa proizvodnjom pčelinjeg otrova za farmaceutsku industriju

0
388
Članovi savez hercegovačkih pčelara 'Kadulja' godišnje proizvedu oko 300 tona meda

Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, savez hercegovačkih pčelara ‘Kadulja’ obučava svoje članove o proizvodnji pčelinjeg otrova za daljnju upotrebu u farmaceutskoj industriji.
“Već decenijama pčelari iz Hercegovine proizvode meda, ali proizvodnja pčelinjeg otrova je nešto novo u Bosni i Hercegovini. To je vrlo zahtjevan proces, ali cijena proizvoda je vrlo visoka, 40.000 KM po kilogramu, i to ga čini vrijednim uloženog truda“, kaže Dobro Zovko, predsjednik Saveza pčelara ‘Kadulja’, sa sjedištem u Ljubuškom.
On navodi da pčelinji otrov ima široku primjenu u farmaceutskoj industriji. Koristi se u proizvodnji krema za lice, kao i krema koje se koriste za liječenje sportskih ozljeda, i bolesti poput reumatizma i bronhijalne astme.
Kako bi diverzifikovali proizvodnju i učinili pčelarstvo profitabilnijim, ‘Kadulja’ uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta trenutno provodi obuku o proizvodnji pčelinjeg otrova za planiranih 160 pčelara iz Posušja, Mostara, Čapljine i Trebinja.
Savez okuplja oko 750 do 800 pčelara, od kojih mnogi pokušavaju da pčelarstvo učine svojom jedinom profesijom. Članovi Saveza godišnje proizvedu oko 300 tona meda, i obično uspiju sve prodati. Pčelinji otrov bi trebao biti još jedan proizvod koji će također imati svoje tržište.
“Potrebno je proizvesti prilično velike količine pčelinjeg otrova da biste ga mogli ponuditi na tržištu. Minimalna količina je dva do tri kilograma, a potrebno je oko 100 do 120 košnica da se proizvede jedan kilogram pčelinjeg otrova godišnje“, kaže Dobro.
Vađenje pčelinjeg otrova zahtijeva vrlo specifičan uređaj koji se postavlja unutar košnice. Voditelj obuke, Tvrtko Matijević, iz Daruvara u Hrvatskoj, je također i izumitelj jedne vrste ovog uređaja. Dokazano je da njegov uređaj prikuplja visokokvalitetni pčelinji otrov, a to je potvrdio i Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ u Zagrebu.
“Planirali smo održati četiri obuke sa po četrdesetak učesnika. Ali zbog pandemije, na prve dvije sesije održane krajem juna, ukupno smo imali 41 polaznika. Nove sesije su sada na čekanju. Ljudi su zabrinuti zbog mogućnosti zaraze i nisu voljni prisustvovati većim okupljanjima. Morat ćemo pričekati povoljnije vrijeme da nastavimo sa obukom“, kaže Dobro.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here