Istraživanje bankarskog kreditiranja u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi (CIJIE) za drugu polovinu 2023. godine koje je sprovela Evropska investiciona banka (EIB) pokazuje da će se pooštravanje na strani ponude kredita u regionu nastaviti.
Mada se raskorak između ponude i tražnje smanjio u odnosu na prethodni period, ponuda kredita je i dalje ograničena u Srbiji, Albaniji, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, kao i Bosni i Hercegovini, navodi EIB.
Tražnja za kreditima ostala je stabilna, a očekuje se i manji rast. Negativan doprinos tom trendu dale su fiksne investicije i bankarske usluge za stanovništvo, naročito segment stambenih kredita, ali se u narednom periodu očekuje njihov oporavak. Suprotno ranijim negativnim očekivanjima, kvalitet kredita se u prethodnih šest mjeseci poboljšao. Međutim, imajući u vidu sporiji ekonomski rast i više kamatne stope, banke u narednom periodu očekuju porast problematičnih kredita.
Uprkos tome, sve veći broj banaka (50%) pokazuje namjeru da selektivno proširi svoje poslovanje u regionu (u odnosu na 45% u prethodnom istraživanju) ili da zadrži isti obim. Većina regionalnih filijala ostvaruje veću profitabilnost nego njihove grupacije u cjelini u pogledu prinosa na ukupnu imovinu i na sopstveni kapital, naročito u Češkoj, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji.
Međutim, iz perspektive banaka, u nekim zemljama ovi parametri bilježe značajan pad u odnosu na prethodno istraživanje. Preko 50% banaka u Albaniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumuniji trenutno ukazuje na nižu profitabilnost, u poređenju sa rezultatima na nivou svojih grupacija.
Potpredsjednik EIB-a Kirijakos Kakouris rekao je da rezultati istraživanja ukazuju da ograničavanje ponude kredita koje je počelo 2022. godine zbog rata u Ukrajini, inflacije, visokih kamatnih stopa i usporavanja privrednog rasta i dalje traje. “Pooštravanje uslova kreditiranja pogađa sve poslovne segmente, naročito mala i srednja preduzeća. EIB Global nastavit će da igra značaju ulogu preko svojih finansijskih posrednika kroz povoljno finansiranje malih biznisa u regionu, kako bi im se omogućilo da lakše pristupe finansijskim sredstvima, dekarbonizuju i prošire svoje poslovanje, kao i da otvore nova radna mjesta”, kazao je Kakouris.
Debora Revoltela, glavni ekonomista EIB, izjavila je da je ovo istraživanje ključni alat za praćenje kretanja u bankarskom sektoru, kao i faktora koji utiču na kreditne standarde i uslove u regionu.
“Ono nam omogućuje da razumijemo izazove sa kojima se banke suočavaju i pruža nam dragocjen uvid u finansijske potrebe preduzeća i domaćinstava. Rezultati koje smo dobili doprinijeće efikasnijem donošenju odluka i definisanju odgovarajućih politika”, kazala je Revoltela.
Banke u BiH očekuju povećanje nekvalitetnih kredita privredi
Što se tiče Bosne i Hercegovine u izvještaju EIB-a se navodi da su se uslovi ponude kredita banaka nastavili pooštravati tokom posljednjih šest mjeseci i očekuje se da će se takav trend nastaviti. Ipak, potražnja za kreditima se blago oporavila, a očekuje se nastavak pozitivnog trenda.
Što se tiče profitabilnosti, u izvještaju se navodi da se ona pogoršala, te da polovina matičnih banaka smatra da BiH ima nizak tržišni potencijal.
Kvalitet kredita je poboljšan u segmentima privrede i stanovništva. Međutim, u skladu sa usporenom ekonomskom aktivnošću, banke u BiH očekuju povećanje nekvalitetnih kredita privredi u narednih šest mjeseci, ali ukupni kreditni kvalitet očekuje se da ostane neutralan.
