Bankarske grupacije zadržavaju jaku poziciju na Zapadnom Balkanu, uz pooštravanje kreditnih uslova

0
227
Međunarodne bankarske grupe u CESEE pokazale su otpornost i posvećenost regionu

Istraživanje o kreditiranju CESEE banke, koje je sprovela Evropska investiciona banka (EIB) u martu 2023. godine, otkrilo je da su matične banke u zemljama CESEE (Centralna, Istočna i Jugoistočna Evropa) ili zadržale ili povećale svoj nivo izloženosti regionu.
Istraživanje koje je sprovedeno u proljeće ove godine tokom krize Banke Silicijumske doline i banke Credit Suisse pokazalo je da je u proteklih šest mjeseci znatna većina matičnih banaka (73%) u ovim zemljama zadržala svoju izloženost, dok je 18% povećalo svoje prisustvo. U pogledu dugoročnih strategija, prekogranične bankarske grupacije ukazuju na namjeru da održe isti nivo poslovanja (45%) ili da se selektivno šire (45%).
“Istraživanje bankarskog kreditiranja potvrđuje posvećenost međunarodnih bankarskih grupacija ovom regionu, kao i njihove napore da održe stabilnost. Međutim, u aktuelnom makroekonomskom kontekstu, evidentno je dalje pooštravanje uslova finansiranja na strani ponude u svim segmentima poslovanja i u većini zemalja, koje će se zadržati i u narednim mjesecima”, izjavila je glavna ekonomistkinja EIB Debora Revoltela.
Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, samo nekoliko banaka planira da selektivno smanji svoju izloženost regionu. Preko 40% njih planira da dugoročno održi postojeći obim poslovanja, a gotovo 45% da selektivno proširi svoje prisustvo. Međutim, imajući u vidu usporavanje rasta, visoku inflaciju i veće kamatne stope, banke predviđaju porast problematičnih kredita, što će se naročito odraziti u sektoru stanovništva i privrede.
“Region Zapadnog Balkana još jednom pokazuje svoj tržišni potencijal, otpornost i spremnost za prevazilaženje tekućih geopolitičkih ograničenja. Posvećenost bankarskih grupacije ekonomskom rastu mora biti očuvana, a Grupacija EIB će nastaviti da obezbjeđuje finansiranje koje je regionu neophodno za adekvatan odgovor na buduće potrebe”, rekla je Liljana Pavlova, potpredsjednica EIB.
Rast kredita na Zapadnom Balkanu znatno je usporen još od početka 2022. godine, dok je kreditni kvalitet ostao stabilan, kao i pristup finansiranju, zahvaljujući stalnom prilivu depozita od privrede i stanovništva. Za razliku od prethodnih faza ekonomskog usporavanja, tokom proteklih mjeseci tražnja za kreditima bila je stabilna i očekuje se da će ostati jaka, mada u većoj mjeri u sektoru privrede (velikih pravnih lica i malih i srednjih preduzeća), nego kod stanovništva (potrošački krediti i kupovina stanova).
Međutim, promijenila se njena struktura, gdje je sada njen glavni pokretač obrtni kapital, što pokazuje potrebu preduzeća za održavanjem likvidnosti. S druge strane, očekuje se negativan doprinos u segmenatima fiksnih investicija i kredita za stanovništvo. Naročito je niska tražnja za potrošačkim i hipotekarnim kreditima, a predviđa se i da će ostati smanjena.
Takođe, tokom proteklih mjeseci znatno se pogoršala ponuda kredita, koja ukazuje na spremnost banaka da odobravaju kredite. Pooštravanje uslova kreditiranja odrazilo se na sve segmente poslovanja, pri čemu se može reći da su mala i srednja preduzeća najpogođeniji segment. Očekuje se da će nedostaci na strani ponude trajati i tokom sljedećih šest meseci, mada u nešto manjem intenzitetu, mada su moguća poboljšanja u domenu hipotekarnih kredita.