Evropska komisija danas je donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55%.
Za svaku se državu članicu postavljaju ambiciozniji ciljevi smanjenja emisija iz zgrada, cestovnog i domaćeg pomorskog prometa, poljoprivrede, otpada i malih industrija. Budući da su polazišta i kapaciteti svake od njih različiti, ti se ciljevi temelje na BDP-u po stanovniku te se prilagođavaju ovisno o isplativosti.
S obzirom na stalan porast emisija u cestovnom prometu, uvode se dodatna ograničenja. U usporedbi s 2021. godinom, zahtijevat će se smanjenje emisija iz novih automobila za 55% od 2030., odnosno 100% od 2035. godine. Time će se ubrzati prelazak na mobilnost s nultom stopom emisija. Drugim riječima, svi novi automobili registrirani u Evropskoj uniji od 2035. nadalje bit će isključivo automobili s nultim emisijama.
Od država članica će se zahtijevati i da povećaju kapacitete za punjenje električnih vozila u skladu s prodajom automobila s nultim emisijama. Stanice za punjenje električnom energijom morat će bit postavljene na svakih 60 km, a stanice za opskrbu vodikom svakih 150 km.
Uz to, cestovni promet bit će od 2026. uključen u sistem trgovanja emisijama, čime će se odrediti cijena onečišćenja i potaknuti korištenje čišćih goriva i ulaganja u čiste tehnologije. Dodatno, avioni i brodovi morat će imati pristup čistoj električnoj energiji u glavnim pomorskim i zračnim lukama, piše Bug.hr.
Države članice zajednički su odgovorne i za uklanjanje ugljika iz atmosfere pa se propisuje opći cilj EU-a za uklanjanje 310 miliona tona emisija CO2 do 2030. putem prirodnih ponora. EU bi do 2035. trebala nastojati postići klimatsku neutralnost u korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi, što uključuje i emisije iz poljoprivrede koje ne sadrže CO2 (nastale npr. zbog gnojiva i stoke).
Budući da proizvodnja i korištenje energije čine 75% emisija EU-a, neophodno je ubrzati tranziciju na zeleniji energetski sistem. Direktivom o promicanju upotrebe energije iz obnovljivih izvora povećat će se cilj proizvodnje tih oblika energije na 40% do 2030.
Revidiranom direktivom o oporezivanju energije predlaže se usklađivanje oporezivanja energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a, odnosno promicanje čistih tehnologija te uklanjanje zastarjelih oslobođenja od poreza i smanjenih stopa kojima se dosad poticala uporaba fosilnih goriva.
Na temelju novog mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama plaćat će se naknada na ugljik pri uvozu određenih proizvoda u EU. Tako će smanjenje emisija u Evropi doprinijeti smanjenju emisija u svijetu, a industrije s velikim emisijama neće se preseliti izvan Evrope, nego će taj korak potaknuti industriju izvan EU-a.
