Referentna tačka svjetskih cijena prehrambenih proizvoda ostala je u velikoj mjeri nepromijenjena u augustu, jer su povećanja cijena mesa, šećera i biljnih ulja nadoknadila padove u cijenama žitarica i mliječnih proizvoda, navodi se u novom izvještaju koji je danas objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO Indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama skupa prehrambenih proizvoda koji se globalno trguju, prosječno je iznosio 130,1 poen u augustu, što je blago povećanje u odnosu na revidirani julski nivo od 130,0 poena i 6,9 posto više nego godinu ranije.
FAO indeks cijena ulja je u augustu porastao za 1,4 procenta u odnosu na juli, dostigavši najviši nivo u više od tri godine.
FAO indeks cijena žitarica pao je za 0,8 posto u odnosu na juli. Svjetske cijene pšenice su pale, što je rezultat većih berbi u Evropskoj uniji i Ruskoj Federaciji, dok su cijene kukuruza porasle, dijelom zbog povećane potražnje za stočnom hranom i proizvodnjom etanola u SAD.
FAO indeks cijena riže je opao, opterećen nižim cijenama Indice uz nastavak intenzivne konkurencije među izvoznicima.
FAO indeks cijena mesa porastao je za 0,6 procenata u augustu, dostigavši nove rekorde, predvođen rastućim međunarodnim cijenama goveđeg mesa, potpomognut jakom potražnjom u SAD i robusnom potražnjom za uvoz iz Kine, što je respektivno povećalo izvoznu cijenu Australije i Brazila. Cijene ovaca su takođe porasle, cijene svinjskog mesa ostale su uglavnom stabilne, dok su cijene živinskog mesa opale usred obilnih izvoza iz Brazila.
FAO indeks cijena mlijeka opao je za 1,3 procenta u odnosu na juli, pri čemu su cijene maslaca, sira i mlijeka u prahu pale zbog slabih uvoznih zahtijeva iz ključnih azijskih tržišta.
FAO indeks cijena šećera blago je porastao, za 0,2 procenta u odnosu na juli nakon pet uzastopnih mjesečnih opadanja, što je prvenstveno vođeno brigama oko proizvodnje i prinosa šećerne trske u Brazilu, kao i jačim globalnim uvoznim zahtjevima. Perspektive za veće prinose u Indiji i Tajlandu su ograničile povećanje cijena.
Prognoza proizvodnje kukuruza za predstojeću godinu
FAO je također danas objavio svoju novu prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2025. godinu, koja sada iznosi 2.961 miliona tona – novi rekord i 3,5 posto iznad nivoa iz prošle godine.
U međuvremenu, FAO je smanjio svoju prognozu za svjetsku proizvodnju pšenice na 804,9 miliona tona, što je i dalje povećanje od oko 0,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Nova prognoza uključuje niže prinosne perspektive vođene vremenskim uslovima u Kini i veće prinose u Evropskoj uniji.
Svjetska proizvodnja pirinča, s druge strane, očekuje se da poraste za 1,0 posto na rekordnih 555,5 miliona tona, pri čemu se očekuje da će ekspanzije u Bangladešu, Brazilu, Kini, Indiji i, što je najvažnije, Indoneziji značajno nadmašiti predviđene padove u Madagaskaru, Nepalu, SAD i Tajlandu. Ukupna upotreba žitarica u svijetu u 2025/26. godini sada se prognozira da će porasti na 2 922 miliona tona, povećavajući se za 1,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, predvođena dijelom očekivanim povećanjem upotrebe kukuruza i pšenice za stočnu i akvakulturu.
Globalne zalihe žitarica se predviđaju da će porasti za 3,7 procenata do kraja 2026. godine, dostigavši rekordnih 898,7 miliona tona. Na osnovu novih prognoza, odnos globalnih zaliha žitarica prema potrošnji u 2025/26. godini očekuje se da će dostići 30,6 procenata, što je skoro jedan procentualni poen više nego u prethodnoj sezoni, potvrđujući udoban pregled ponude na globalnom nivou.
Nove prognoze FAO-a takođe uključuju godišnji porast međunarodne trgovine žitaricama od 1,4 posto, koja se sada predviđa da dostigne 493,4 miliona tona.
