Referentna mjera svjetskih cijena prehrambenih roba porasla je u aprilu, potaknuta višim cijenama glavnih žitarica, mesa i mliječnih proizvoda, saopćila je danas Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza globalno trgovanih prehrambenih proizvoda, u aprilu je u prosjeku iznosio 128,3 boda, što je porast od 1,0 posto u odnosu na mart i 7,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
FAO indeks cijena žitarica porastao je za 1,2% u odnosu na mart. Globalne cijene pšenice blago su porasle, podržane smanjenjem izvoznih zaliha u Ruskoj Federaciji, dok je FAO indeks cijena sve riže porastao zbog veće potražnje za mirisnim sortama. Međunarodne cijene kukuruza porasle su zbog sezonski smanjenih nivoa zaliha u SAD. Fluktuacije valuta uticale su na kretanje cijena na svjetskim tržištima, dok su prilagođavanja carinske politike povećala nesigurnost na tržištu.
Cijene mesa i mliječnih proizvoda u porastu
FAO indeks cijena mesa porastao je za 3,2% u aprilu u odnosu na mart, s porastom cijena u svim kategorijama mesa, a najviše cijene svinjetine. Cijene goveđeg mesa također su porasle, posebno u Australiji i Brazilu, usred stabilne globalne potražnje za uvozom i ograničene dostupnosti izvoza.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,4% u aprilu u odnosu na prethodni mjesec, dostigavši čak 22,9% više nego godinu ranije. Rast je predvođen međunarodnim cijenama maslaca, koje su dostigle novi rekordni nivo zbog smanjenja zaliha u Evropi.
Nasuprot tome, FAO indeks cijena biljnog ulja opao je za 2,3%, iako je ostao 20,7% viši nego na nivou od prošle godine. Cijene palminog ulja značajno su pale zbog sezonski veće proizvodnje u glavnim zemljama proizvođačima jugoistočne Azije, dok su globalne cijene sojinog i uljane repice porasle zbog snažne globalne potražnje za uvozom. Cijene suncokretovog ulja ostale su uglavnom stabilne.
FAO indeks cijena šećera također je pao za 3,5% u odnosu na mart, uglavnom zbog zabrinutosti zbog neizvjesnih globalnih ekonomskih izgleda i njihovog potencijalnog utjecaja na potražnju iz sektora pića i prerade hrane, koji zajedno čine najveći dio globalne potrošnje šećera.
Ponuda i potražnja žitarica u narednoj godini
FAO je danas također objavio novi Izvještaj o ponudi i potražnji žitarica, s revidiranim procjenama za 2024. godinu i novim uvidima u uvjete usjeva i izglede za 2025. godinu.
Najnovija prognoza FAO-a za proizvodnju pšenice u 2025. procjenjuje se na 795 miliona tona, što je na nivou prethodne godine. Izgledi ukazuju na rekordnu proizvodnju u Aziji, potaknutu Indijom i Pakistanom, poboljšane uvjete u južnoj Evropi i sjevernoj Africi, uz stabilnu proizvodnju u Kanadi i Ruskoj Federaciji. Međutim, nedostatak padavina u sjevernoj Evropi i na Bliskom istoku te zabrinutost zbog suše u SAD opterećuju ukupne izglede.
FAO je neznatno revidirao naniže svoju procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2024. na 4.848 miliona tona, čak i dok će se globalna proizvodnja riže u 2024/25. vjerovatno povećati za 1,5% i dostići rekordnih 543,6 miliona tona.
FAO-ova nova prognoza za svjetsku potrošnju žitarica u 2024/25. iznosi 2.870 miliona tona, što je povećanje od 1% u odnosu na nivo iz 2023/24., a potaknuta je očekivanjima veće potrošnje kukuruza za stočnu hranu u Kini i Ruskoj Federaciji, zajedno s povećanom potrošnjom riže u raznim afričkim zemljama.
Sada se predviđa da će svjetske zalihe žitarica pasti za 1,9% na 868,2 miliona tona do kraja sezone 2025. godine, što smanjuje FAO prognozu za omjer svjetskih zaliha i potrošnje žitarica u 2024/25. na 29,9 posto.
