Referentni indeks međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda opao je u maju zbog značajnog pada kotacija većine žitarica, biljnih ulja i mliječnih proizvoda, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Indeks cijena hrane FAO u maju je u prosjeku iznosio 124,3 boda, što je 2,6 posto manje u odnosu na april i čak 22,1 posto ispod rekordnog maksimuma postignutog u martu 2022.
FAO indeks cijena žitarica pao je za 4,8% u odnosu na prethodni mjesec, predvođen padom svjetskih kotacija kukuruza od 9,8% zbog povoljnih izgleda proizvodnje uz slabu uvoznu potražnju. Svjetske cijene pšenice su također pale za 3,5%, što odražava obilne zalihe i novo proširenje Crnomorske inicijative za žito. Nasuprot tome, međunarodne cijene riže nastavile su rasti u maju, podržane kupovinom iz Azije i smanjenim zalihama u nekim zemljama izvoznicama, kao što su Vijetnam i Pakistan.
FAO indeks cijena biljnog ulja pao je u maju za 8,7%, u prosjeku 48,2% ispod nivoa iz prethodne godine. Međunarodne cijene palminog ulja su značajno pale od aprila, jer su se dugotrajne slabe globalne uvozne kupovine poklopile sa porastom proizvodnje u glavnim zemljama proizvođačima. Svjetske cijene sojinog ulja pale su šesti mjesec zaredom zbog velikog uroda soje u Brazilu i zaliha u SAD većim od očekivanih. Cijene uljane repice i suncokretovog ulja nastavile su da opadaju zbog velikih globalnih zaliha.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 3,2% u odnosu na april, podstaknut padom međunarodnih cijena sira uglavnom zbog velikih izvoznih mogućnosti usred sezonske visoke proizvodnje mlijeka na sjevernoj hemisferi. Međutim, međunarodne kotacije mlijeka u prahu su porasle kao i one za puter.
FAO indeks cijena šećera zabilježio je četvrto uzastopno mjesečno povećanje, za 5,5% u odnosu na april i dostigavši skoro 31% viši nivo nego godinu dana ranije. Skok je odrazio smanjenu globalnu dostupnost, rastuću zabrinutost zbog uticaja fenomena El Ninjo na usjeve naredne sezone i kašnjenja u isporuci usljed jake konkurencije soje i kukuruza u Brazilu.
FAO indeks cijena mesa također je porastao u maju, povećavši se za 1%, prvenstveno vođen stabilnom visokom potražnjom za uvozom mesa peradi u Aziji i stalnom ograničenom snabdijevanjem goveđeg mesa u SAD.
Oporavak globalne proizvodnje žitarica, rekordne zalihe
Rani izgledi za sezonu 2023/24. ukazuju na vjerovatno povećanje od 1% u globalnoj proizvodnji žitarica u 2023. godini i dostići će 2 813 miliona tona, prema najnovijem FAO-ovom izvještaju o ponudi i potražnji žitarica.
Prva prognoza FAO-a za svjetsku iskorišćenost žitarica u 2023/24. sada je vezana na 2.803 miliona tona, što je povećanje od 0,9% u odnosu na nivo 2022/23. Na osnovu ovih početnih predviđanja, globalne zalihe žitarica u 2023/24. godini mogle bi porasti za 1,7% iznad svojih početnih nivoa i dostići rekordni nivo od 873 miliona tona, dok bi se svjetski omjer zaliha žitarica u upotrebi neznatno smanjio na 30,4%.
Svjetska trgovina žitaricama u marketinškoj sezoni 2023/24. predviđa se na 472 miliona tona, blizu nivoa 2022/23., jer se predviđa da će povećani obim trgovine krupnim žitaricama i pirinčem (januar-decembar 2024. trgovina rižom) neutralizirati očekivani pad u globalnoj trgovini pšenicom.
