Referentni indeks međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda opao je 12. uzastopni mjesec u martu, podstaknut padom svjetskih kvota za žitarice i biljna ulja, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se uobičajeno trguje, u martu 2023. godine u prosjeku je iznosio 126,9 poena, što je za 2,1 posto manje u odnosu na prethodni mesec i 20,5 posto ispod najvišeg nivoa iz marta 2022. godine. Kombinacija obilnih zaliha, prigušena uvozna potražnja i proširenje Inicijative za crnomorsko žito doprinijeli su padu.
FAO indeks cijena žitarica opao je za 5,6% u odnosu na februar, pri čemu su svjetske cijene pšenice pale za 7,1%, podstaknute snažnom proizvodnjom u Australiji, poboljšanim uslovima usjeva u Evropskoj uniji, visokim zalihama iz Ruske Federacije i tekućim izvozom iz Ukrajine iz njenih crnomorskih luka.
Svjetske cijene kukuruza pale su za 4,6%, dijelom zbog očekivanja rekordne žetve u Brazilu, dok su cijene pirinča smanjene za 3,2% usljed tekuće ili neposredne žetve u velikim izvoznim zemljama, uključujući Indiju, Vijetnam i Tajland.
FAO indeks cijena biljnog ulja u prosjeku je bio za 3% niži u odnosu na prethodni mjesec i 47,7% ispod nivoa iz marta 2022. godine.
“Iako su cijene pale na globalnom nivou, one su i dalje veoma visoke i nastavljaju da rastu na domaćem tržištu, što predstavlja dodatne izazove za bezbjednost hrane. To se posebno odnosi na zemlje u razvoju koje uvoze hranu, sa situacijom pogoršanom deprecijacijom njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili euro i sve većim opterećenjem duga”, naglasio je Masimo Torero, glavni ekonomista FAO-a.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je u martu za 0,8%. Cijene maslaca porasle su zbog čvrste uvozne potražnje, dok su cijene sira potonule zbog sporije kupovine od strane većine vodećih uvoznika u Aziji kao i povećane dostupnosti kod vodećih izvoznika.
Nasuprot tome, FAO indeks cijena šećera porastao je za 1,5% od februara na najviši nivo od oktobra 2016. godine, što odražava zabrinutost zbog pada proizvodnih izgleda u Indiji, Tajlandu i Kini. Pozitivni izgledi za usjeve šećerne trske koji će se ubrati u Brazilu ograničili su rastući pritisak na cijene, kao i pad međunarodnih cijena sirove nafte, što je smanjilo potražnju za etanolom.
FAO indeks cijena mesa blago je porastao za 0,5%. Međunarodne kvote goveđeg mesa su porasle, pod uticajem rasta internih cijena u SAD, dok su cijene svinjskog mesa porasle zbog povećane potražnje u Evropi uoči praznika. Uprkos epidemiji ptičje gripe u nekoliko velikih zemalja izvoznica, svjetske cijene mesa živine pale su deveti mjesec zaredom zbog smanjene globalne uvozne tražnje.
Povećana prognoza za svjetsku proizvodnju pšenice
FAO je u izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, koji je takođe objavljen danas, povećao prognozu za svjetsku proizvodnju pšenice za 2023. godinu, koja je sada vezana za 786 miliona tona, što bi bilo za 1,3 posto ispod nivoa iz 2022. godine i drugi najveći preokret u istoriji. U Aziji se očekuju skoro rekordno zasijana područja, dok suvi uslovi utiču na sjevernu Afriku i južnu Evropu.
FAO ažurirana prognoza za svjetsku upotrebu žitarica u 2022/23. godini sada iznosi 2.779 miliona tona, što je pad od 0,7% u odnosu na 2021/22. godinu. Očekuje se da će svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2022/2023. pasti za 0,3% sa nivoa otvaranja na 850 miliona tona.
