Pandemija koronavirusa do sada je koštala svjetske osiguravatelje i reosiguravatelje oko 45 milijardi dolara, a prognozira se da će ukupni gubici dostići 100 milijardi dolara. Ovaj podatak rizik korone čini trećim najskupljim katastrofalnim događajem za industriju osiguranja, iza uragana Katrina i terorističkog napada 11. septembra.
Iako se tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine umnogome oporavilo (rast premije iznosio 8,3%) nakon stagnacije u 2020. godini, koja je u odnosu na predpandemijsku 2019. završila s padom premijskih prihoda od 0,9 posto, i kada se očekivalo da premija na tržištu ozbiljnije poraste u ovoj godini, uslijedio je novi šok krajem februara s nemilim dešavanjima i ratom u Ukrajini.
Inflatorni šokovi
Posljedice ekonomskih sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji se još uvijek mjere i sagledavaju. Iako Bosna i Hercegovina ima ograničene ekonomske veze i malu direktnu izloženost prema Rusiji u smislu vanjske trgovine, finansiranja i stranih direktnih investicija, globalni inflacijski šok izazvan ratom u Ukrajini neizbježno će uticati i na bh. ekonomiju, navodi se u analitičkom tekstu Poslovnih novina, koje u novom broju ukazuju na mogućnost povećanja cijena osiguranja usljed inflatornih kretanja i ratnih dešavanja u Ukrajini.
U kojoj mjeri će ruska invazija na Ukrajinu ostaviti dublji trag na industriju osiguranja Bosne i Hercegovine za sada je nezahvalno procjenjivati. Ipak, u vremenu inflatornih skokova, koje prati i enorman rast cijena nafte i energenata, teško je očekivati bolju prodaju proizvoda osiguranja, pogotovo neobaveznih vrsta, koja su i do sada mnogo teže pronalazila osiguranike. Te posljedice bile su naročito vidljive tokom 2020. godine kada je zbog pandemije COVID-19 tržište životnih osiguranja prvo osjetilo posljedice krize, ne samo u BiH već i globalno.
Generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje Federacije BiH Ermin Čengić ističe da je ipak industrija osiguranja u BiH generalno pokazala otpornost na izazove i negativne ekonomske efekte koje je donijela dvogodišnja pandemija virusa COVID-19.
“Iako pandemija pokazuje određene znake posustajanja, nisam siguran da se još uvijek može govoriti o njenom završetku. Ipak, sektor osiguranja se prilagodio i prilagođava ‘novom normalnom’. U to novo normalno vjerovatno spada i činjenica da smo nakon stagnacije u 2020. godini prošle 2021. opet imali rast premijskog prihoda od nekoliko procenata, iako nam okolnosti u BiH nisu išle na ruku, posebno zbog negativnih ekonomskih trendova te političke nestabilnosti. To se naročito odnosi na nekoliko posljednjih mjeseci u kojima, umjesto snažnog privrednog rasta i oporavka nakon jenjavanja pandemije, imamo vrtoglavi rast cijena i proporcionalni pad standarda najširih slojeva stanovništva”, kaže Čengić.
Konkurencija sprječava rast cijena
Dodaje da su konkurentski odnosi na tržištu osiguranja, iz ugla potrošača ili osiguranika, do sada uticali na to da nema porasta cijena osiguranja, odnosno da ona ide uglavnom niže, ali sa posljedičnim finansijskim efektima na same učesnike na tržištu.
“Nažalost, industrija osiguranja u smislu daljeg razvoja nema neku posebnu podršku ni pomoć vlasti pa smo se sa nivoa strukovnog udruženja nedavno obratili nadležnim ministarstvima te Parlamentu Federacije BiH sa inicijativama za uvođenje obaveznosti osiguranja od nezgode na radu te određenim poreskim olakšicama u cilju stimulacije građana za korištenje većeg nivoa osiguravateljske zaštite. Imamo u tom pogledu i podršku poslodavaca koji su zainteresirani da nose i troškove od osiguranja nezgode, čime su na dobitku svi – i radnici i poslodavci i samo tržište osiguranja. Nadamo se da ćemo u najskorije vrijeme imati mogućnost detaljnije prezentirati ove inicijative prema institucijama vlasti kako bi osiguranicima obezbijedili zaštitu od rizika”, kaže Čengić.
Iako trenutna situacija i dalje ima snažan utjecaj i na industriju osiguranja te je preuranjeno govoriti o posljedicama na pojedine segmente poslovanja, može se ipak reći da su osiguravatelji u proteklom pandemijskom periodu pokazali otpornost na krizu, održali kontinuitet poslovanja te pružili adekvatnu uslugu i zaštitu klijentima.
Ilustruju to i preliminarni podaci iz prvog ovogodišnjeg tromjesečja kada je na tržištu BiH ostvaren rast premijskih prihoda za 9,2 posto, na 209,8 miliona KM (neživotna osiguranja porasla 7,7%, a životna čak 14,9%) u poređenju sa prvim kvartalom 2021. godine kada je premija iznosila 192,1 milion KM. Usporedbe radi, u prvom kvartalu 2021. u odnosu na isti period prve pandemijske 2020. godine premijski rast iznosio je 3,6 posto (neživotna 3,8%, a životna 2,7%).
Ipak, s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju i neizvjesnost u narednom periodu (ukrajinski rat, visoka inflacija, COVID-19 sa novim mutacijama i kineskim lockdownima koji utiču i na globalni transport roba), čini se da će trend rasta osiguranja s početka ove godine – s obzirom na moguće rizike i očekivanja da inflacija u nekoj mjeri izvrši uticaj na rast cijena pojedinih usluga osiguranja – ipak biti usporeniji te je realnije očekivati slijed kretanja iz 2021/2020. godine.
Kompletan tekst možete pročitati u novom broju Poslovnih novina, odnosno na ovom linku.
