Jaz između najbogatijih i ostatka svijeta povećao se prošle godine, a bogatstvo je i dalje u vlasništvu male manjine, pa su četiri od pet dolara lani stvorenog bogatstva završila u džepovima najbogatijih, pokazuje istraživanje međunarodne humanitarne organizacije Oxfam.
Iz Oxfama navode da na najbogatiji jedan posto svjetske populacije otpada oko 82 posto imovine generiranog prošle godine, dok najsiromašnija polovina svjetske populacije nije vidjela nikakvo povećanje bogatstva.
U 2017. je bogatstvo milijardera povećano za 762 milijarde dolara, zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica na svjetskim berzama, a novi milijarder pojavljuje se svaki drugi dan pa ih sada u svijetu ima 2.043, navode iz Oxfama.
Iz te organizacije ističu da ove brojke, u koje su kritičari izrazili sumnju, pokazuju neuspjeh sistema. Za povećanje jaza okrivljuju porezne utaje, uticaj kompanija na politiku, eroziju prava radnika i rezanje troškova kompanija.
Oxfam je izračunao da je u 2017. godini osam najbogatijih pojedinaca na svijetu imalo jednaku imovinu kao i najsiromašnija polovina svijeta.
Oxfamovo izvještaj bazira se na podacima Forbesa i Credit Suisse Global Wealth, koji daju podatke o distribuciji globalnog bogatstva od 2000. godine. Istraživanje uzima u obzir vrijednost imovine pojedinca, uglavnom nekretnina i zemljišta, umanjene za dugove, kako bi se utvrdilo što posjeduju. Podaci ne uključuju plate ili prihode.
Metodologija je naišla na kritike jer znači da će primjerice student s visokim dugovima, ali s visokim potencijalom zarade u budućnosti, prema zadanim kriterijima biti smatran siromašnim.
No, iz Oxfama kažu da čak i da se pri izračunu bogatstva najsiromašnije polovine svijeta isključe ljudi s neto dugom, njihovo zajedničko bogatstvo bilo bi jednako onome od samo 128 milijardera.
