Prijeći s tradicionalnog na suvremeni, pametni podatkovni centar može vam se činiti nepremostivom zadaćom, no put do toga je čist. Koraci su jasni i samo ih treba pozorno pratiti. Što sve treba učiniti, kako premostiti taj prijelaz, a da svakodnevni posao ne ‘pati’, objašnjava Hajrudin Džananović, IT Division Sales Director u kompaniji Schneider Electric, globalnom stručnjaku za upravljanje energijom i automatizaciju.
“Ljudi koji upravljaju podatkovnim centrima, koji pokušavaju uskladiti postrojenja napravljena starijim tehnologijama s poslovnim zahtjevima svojih današnjih klijenata, često sami sebe uhvate u razmišljanju o tome kako bi sve to radije ostavili i napravili potpuno novi podatkovni centar. No, ako nemate pozamašan račun u banci ili bar spektakularno privlačan poslovni plan, morat ćete se suočiti sa stvarnošću i svoje postrojenje nadograditi u nekoliko promišljenih koraka“, kaže Džananović.
Tradicionalni podatkovni centar uglavnom je statička i pretežno manualna operacija s potencijalno ograničenim životnim vijekom, dok je suvremeni podatkovni centar dinamično mjesto, skoro potpuno automatizirano i dugoročno održivo.
“Prvo što trebate učiniti jest procjena postojećeg stanja. Morate uskladiti troškove s poslovnim ciljem koji želite postići“, kaže Džananović.
Na primjer, želite svoj podatkovni centar učiniti otpornijim, učinkovitijim, jednostavnijim za nadogradnju? Evo kako ćete u tome uspjeti i optimizirati ulaganje.
“Današnje tehnologije olakšavaju posao svima koji se bave skupljanjem, obradom i pohranom podataka. One su iznimno prilagodljiva, cjenovno povoljnija alternativa ručnom načinu obavljanja istog posla. Stoga je proces procjene stanja podatkovnog centra danas puno lakši nego nekad.Izvodi se primjenom mrežnih, cloud aplikacijakoje skupljaju meta-podatke kako o samoj fizičkoj infrastrukturi postrojenja tako i o informatičkoj opremi koja se u njemu nalazi. Sve informacije koje su vam potrebne bit će skupljene na jednom mjestu, analizirane i formatirane u baš one uvide koji su vam potrebni za donošenje prave odluke. Rezultati te obrade podataka pojavit će se trenutno, u stvarnom vremenu i pokazati vam mjerila na temelju kojih ćete ustanoviti što sve u svom podatkovnom centru morate unaprijediti kako biste iskoristili nove poslovne prilike koje vam se svakodnevno ukazuju“, pojašnjava Džananović.
On navodi da je slijedeći korak ustanoviti što sve imate i što od toga treba obnoviti, nadograditi ili zamijeniti.To možete učiniti ne izlažući se većim rizicima ili troškovima.
“Jedan od osnovnih primjera unaprjeđivanja postojeće, temeljne infrastrukture podatkovnog centra je napraviti bolji raspored ormara sa serverima, slažući ih u tzv. vruće i hladne prolaze. Tako ćete povećati učinkovitost podatkovnog centra, a možda i povećati njegove kapacitete. Analiza i modifikacija sustava za hlađenje druga je temeljna, osnovna stvar koja vam može donijeti prihod, ili bar smanjiti troškove. Problem s nadogradnjom je što se ljudi često previše usredotoče na instalaciju neke novotarije. Inovativne tehnologije su sjajna stvar, no termo-dinamički ciklus podatkovnog centra isti je danas kao što je bio oduvijek: uključite struju – IT oprema radi i stvara toplinu koju morate nekud odvesti“, kaže Džananović.
Naredni korak je optimizacija podatkovnog centra.
“Što god radili, sva oprema, prije ili kasnije, dođe do tačke kada je više nikakva nadogradnja ne može spasiti. Dobra stvar kod optimizacije je to što je to trenutak u kojem svoj statički podatkovni centar možete preobraziti u dinamično okružje koje je u stanju nositi se sa svim izazovima. Primjerice, stari uređaji za hlađenje radili su u istom ritmu i intenzitetu, bez obzira na razlike u temperaturi okružja kojeg hlade. Nove tehnologije hlađenja vam omogućavaju automatsku prilagodbu rada tih uređaja ovisno o trenutnoj temperaturi sobe koju rashlađuju. Ista stvar je i s UPS uređajima. Nekad su radili stalno istim intenzitetom a sada imaju ekonomični i ekološki prihvatljiviji način rada.
Slijedeći korak je automatizacija svih procesa i uspostava potpunog nadzora nad postrojenjem.
“To morate učiniti želite li znati radi li ono što ste nadogradili i optimizirali kako treba. Na primjer, softver za upravljanje infrastrukturom podatkovnih centara, DCIM (Data Center Infrastructure Management), omogućuje postavljanje parametara i obavijesti, na način da prevenira male probleme i spriječi ih da narastu i izazovu kakvu katastrofu. Dodatno, uz sve manje novca na raspolaganju za nadogradnju i sve veći nedostatak adekvatno obrazovane radne snage, automatizacija i tehnologije nadzora podatkovnog centra alat su kojim ćete odmah postići njegovu maksimalnu pouzdanost i stalnu dostupnost“, zaključuje Džananović.
