Federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković izjavila je da je za resorno ministarstvo protekla godina bila godina konkretnih rezultata i vidljivih iskoraka, ali i godina u kojoj su nastojali ojačati sistem tamo gdje su potrebe bile najveće.
Ona je u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju kazala da je, kada je riječ o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, uloženo više od dva miliona maraka u programe inkluzije, sigurnosti, kvaliteta nastave i jednakih obrazovnih šansi. Istakla je podršku radu četiri ustanove socijalne zaštite, Pazarić, Hum Sarajevo, Drin i Bakovići, u kojima se provode odgojno-obrazovne aktivnosti za djecu i mlade u najosjetljivijim kategorijama,
Ministrica Duraković je dodala da je u visokom obrazovanju fokus bio na kvaliteti studiranja i unapređenju studentskog standarda, pa je u skladu s tim ponovo uspostavljen program podrške radu studentskih centara i domova u FBiH. Istakla je i značajno povećana ulaganja u istraživački i istraživačko-razvojni rad u oblasti nauke.
“U odnosu na prosjek prethodnih 15 godina, ulaganja su četverostruko povećana, a kroz različite programe podrške uloženo je više od 6,7 miliona KM, čime je obuhvaćeno više od 370 korisnika. Posebno važnim smatram i činjenicu da je 1,1 milion KM usmjeren na podršku radu institucija nauke i kulture od značaja za BiH, čime je osiguran kontinuitet njihovog djelovanja”, kazala je ministrica Duraković.
Naglasila je da će u 2026. godini poseban akcent biti na strateškom planiranju i jačanju sistemskih rješenja, posebno u oblasti nauke, inovacija i tehnologije. U tom kontekstu, započet je proces izrade jedinstvene Strategije razvoja nauke, inovacija i tehnologije u FBiH za period 2027-2034. godine, koja po prvi put objedinjuje ove tri oblasti u jedan integrirani okvir. Dodala je da se strategija direktno naslanja na Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija i krovnu Strategiju razvoja FBiH, s posebnim fokusom na digitalnu transformaciju i zelenu ekonomiju.
Osvrnula se i na primjenu Bolonjskog procesa, kazavši kako taj proces ne treba posmatrati kao završen model, već kao kontinuiran reformski proces koji se u različitim zemljama primjenjuje s različitim stepenom uspješnosti. Također, kazala je da Ministarstvo na čijem je čelu nema direktnu nadležnost nad nastavnim planovima i programima univerziteta, ali ima važnu ulogu u stvaranju uslova koji omogućavaju kvalitetniju primjenu reformskih principa.
“Upravo iz tog razloga poseban fokus smo stavili na jačanje međunarodne mobilnosti studenata i nastavnika, kao jedne od ključnih vrijednosti Bolonjskog procesa. Konkretno, u proteklom periodu povećali smo broj stipendija za međunarodnu akademsku mobilnost u okviru CEEPUS programa sa 100 na 140, čime smo omogućili većem broju studenata i nastavnika razmjenu iskustava, uporedivost studijskih programa i usklađivanje s evropskim akademskim standardima”, kazala je ministrica Duraković.
Također, navela je da su izdvojena i sredstva i za prvu fazu izgradnje multifunkcionalnog objekta Univerzitetske biblioteke Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ u Mostaru u iznosu od 229.000 KM, koji je zamišljen kao savremeni prostor za učenje, istraživanje i studentski rad.
Federalna ministrica je govorila i o efikasnosti obrazovnog sistema u BiH osvrćući se na rezultate PISA istraživanja iz 2018. godine koji su, kako je kazala, jasno pokazali da naš obrazovni sistem ima ozbiljne izazove, posebno kada je riječ o funkcionalnoj pismenosti i primjeni znanja u praksi.
Dodala je da je posebna pažnja posvećena inkluzivnom obrazovanju i stvaranju jednakih uslova za učenje, kroz podršku školama i učenicima, unapređenje školskog okruženja i sigurnosti.
