Bosna i Hercegovina suočava se sa značajnim izazovima u trenutku kada se oporavlja od pandemije Covid-19. Negativni utjecaj rata u Ukrajini podstiče inflaciju i loše se odražava na domaću potrošnju i vanjsku potražnju, dok domaće političke napetosti otežavaju provođenje ekonomske politike i reformi – navodi se u izvještaju tima osoblja MMF-a nakon razgovora sa predstavnicima vlasti BiH u martu 2022. a koji je 3. juna usvojen na sastanku Izvršnog odbora MMF-a.
U izvještaju se navodi da su izgledi u budućnosti veoma neizvjesni. Prema projekcijama, ekonomski rast BiH će, sa stope od 7,1 posto u 2021. godini, u 2022. pasti na 2,4 posto, te će se u srednjoročnom periodu stabilizirati na nivou od približno 3 posto. Inflacija će ostati povišena do pred sami kraj ove godine, a nakon toga će se postepeno ublažiti.
Tim MMF-a navodi da bi bh. vlasti trebale ublažiti utjecaj visokih cijena na najugroženije, ali se istovremeno i oduprijeti pozivima na povećanje plata i uvođenje diferencirane stope PDV-a. S obzirom na nedostatak odgovarajuće socijalne pomoći, moglo bi se razmotriti privremeno ukidanje akciza na gorivo. Vlasti bi također trebale unaprijediti socijalnu pomoć radi pripreme za buduće šokove, ojačati upravljanje javnim finansijama i povećati javna ulaganja u infrastrukturu i zelenu energiju s ciljem poticanja rasta u srednjoročnom periodu.
Valutni odbor, po ocjeni MMF-a, i dalje dobro služi BiH i potrebno ga je dodatno ojačati. Uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost koji pokriva cijelu zemlju olakšalo bi se restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u vanrednim slučajevima, a popunila bi se i ključna praznina u mreži mehanizama zaštite finansijskog sektora.
Uspostavom registra bankovnih računa fizičkih lica za cijelu zemlju ojačalo bi se djelovanje okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te naplate dugovanja. Potrebno je nastaviti s naporima usmjerenim na unapređenje upravljanja javnim preduzećima i smanjenje fiskalnih rizika, navodi se u izvještaju MMF-a.
