MMF za 2022. projicira ekonomski rast BiH od 2,4%, a inflaciju od 10,5%

0
224
Predstavnik MMF-a osvrnuo se na izglede i perspektive za ekonomski rast BiH

Međunarodni monetarni fond (MMF) projicirao je da će ekonomski rast BiH od 2,4 posto u 2022. godinu usporiti na dva procenta u 2023. godini, dok će inflacija u BiH po procjeni MMF-a u 2022. godini iznositi 10,5 posto.
Ovo je rečeno u prostorijama Centralne banke BiH gdje je danas predstavljen izvještaj MMF-a ‘Regionalne ekonomske perspektive za Evropu’, a o najnovijim dešavanjima, predviđanjima i rizicima za buduće izglede u Evropi i u BiH govorili su Gabriel Di Bella iz Evropskog odjela MMF-a i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell.
Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Senad Softić je istakao dobru saradnju sa MMF-om i spremnost da učestvuju u svim zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost naše ekonomije.

Guverner Softić: Podrška MMF-a u provođenju naših aktivnosti je od velike važnosti (Foto: Fena)

Centralna banka BiH će, kako je naglasio guverner, nastaviti održavati svoju monetarnu politiku i stabilnost valute i raditi dalje na unapređenju poslovnih procesa uz održavanje kredibilnosti kao najvažnije vrijednosti koju svaka centralna banka u svijetu ima. Kako bi podržali ekonomiju i građane BiH, dodao je Softić, CBBiH je u skladu sa svojim mandatom pokazala, poduzela i poduzet će odgovarajuće mjere u skladu sa odlukama Evropske centralne banke.
“Podrška MMF-a u provođenju naših aktivnosti je od izuzetne važnosti”, istakao je Softić.
Gabriel Di Bella iz Evropskog odjela MMF-a je rekao da rat u Ukrajini kreira više izazova za region, a među njima je povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta. Manja opskrba plinom iz Rusije, kako je dodao, ima direktan input kada su u pitanju proizvodne funkcije mnogih kompanija, ali i indirektan input kada je riječ o proizvodnji električne energije i povećanje cijena, ne samo gasa već i struje.
“Posljedica sve viših cijena hrane i energije jeste da je je došlo do povećane inflacije u regionu bez obzira da li je riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama. Između 60 do 70 posto procenata povećanja inflacije koje smo vidjeli u augustu ove godine jeste zbog zajedničke kombinacije viših cijena hrane i energije”, naveo je Di Bella, prenosi agencija Fena.

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell se osvrnuo na izglede i perspektive za bh. ekonomski rast.
“Recesija tokom pandemije nije bila toliko loša kako smo se bojali, a onda smo imali oporavak koji je bio jači nego što smo očekivali. Sada kako se pogoršavaju perspektive u Evropi, mi smo sukcesivno pravili korekcije. Prema našoj posljednjoj objavljenoj prognozi, predvidjeli smo 2,4 procenta rast 2022. godine, te dva procenta rast u 2023. godini”, rekao je Jewell dodajući da će inflacija u BiH, po posljednjim procjenama, u 2022. godini iznositi 10,5 posto.
Iza visoke inflacije, kako je dodao, uglavnom su dvije kategorije, hrana koja čini jednu trećinu košarice indeksa potrošačkih cijena, te transport.
Kada je riječ o opskrbi energijom, mnogo zemalja u zapadnoj Evropi je izloženo daljnjoj redukciji u opskrbi gasom, rekao je Jewell, dodajući da je BiH manje osjetljiva na energetska kretanja u odnosu na neke druge zemlje. Shodno kretanjima na svjetskom tržištu, cijene gasa i benzina su više, dok su, kako je istakao, cijene električne energije duže vrijeme zamrznute za domaćinstva, dok su povećanja cijena električne energije za preduzeća ograničena.
Nakon prezentacije nalaza iz izvještaja u diskusiji su među ostalim učestvovali Belma Čolaković iz CBBiH, te ekonomski analitičari Svetlana Cenić i Faruk Hadžić.