Jelena Ristić, direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard za poslovni portal Profitiraj.ba govori o izazovima u poslovanju malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini, te o digitalnoj transformaciji tržišta i važnosti online trgovine.
Da li je sektor malih i srednjih preduzeća uspio da se preorijentiše u ovoj ‘novoj normalnosti’? Kako biste ocijenili situaciju u zemlji u tom pogledu?
Situacija u kojoj se nalazimo je i dalje puna poslovnih nepoznanica – nismo više u procijepu u kome se našla čitava planeta početkom prošle godine, ali smo i dalje daleko od one ‘stare normalnosti’ i to je sudbina koju dijele i male firme i velike korporacije, i početnici i veterani u poslu. Tempo kojim se globalno odvija vakcinacija nam daje razloge za umjereni optimizam, imajući u vidu zastoje u tom pogledu na lokalnom tržištu, svakako nije trenutak za opuštanje, već i dalje moramo stavljati ličnu i bezbjednost onih oko nas na prvo mjesto. To se odnosi i na privredu i ekonomiju koje su suštinski splet naših međusobnih interakcija i zato je važno da racionalno upravljamo svojim resursima i podržimo jedni druge. U tom smislu, solidarnost ka lokalnoj zajednici i malim proizvođačima je izražena, a svaka vrsta državne pomoći i olakšica je dobrodošla.
Međutim, vjerujem da će najvažniji rezultat cijele ove situacije biti realna ‘digitalna transformacija’ malih biznisa. Tokom perioda izolacije, mnoga mala i srednja preduzeća shvatila su nešto o čemu mi govorimo već godinama – ukoliko želite da opstanete na tržištu i da budete uspješni na njemu, morate postati digitalni, morate biti online, napraviti nove modele prodaje i usavršavati praktični i sigurnosni aspekt svog korisničkog iskustva. Ljudi gotovinu mijenjaju platnim karticama kao najpraktičnijim i najsigurnijim rješenjem jer ni u redovnim okolnostima kada ljudi poslije posla žure na viđenje sa prijateljima, fitnes ili voze djecu u školicu jezika, oni nemaju vremena da dodatno traže bankomat, a to je postalo još izraženije tokom perioda ograničenog kretanja.
Kako su pojedinci počeli u većoj mjeri da kupuju online, tako su i trgovci u internetu vidjeli dodatni kanal promocije i zarade, pa trend otvaranja online prodavnica postepeno raste u posljednjih godinu dana, sa tendencijom da se tako nastavi i ubuduće. Dobra stvar je da se usput rješavaju i ‘uska grla’ prodaje, prije svega dostava, što nam govori da su tržišni igrači spremni da prepoznaju nedostatke i spretni da brzo izvedu promjene, a to je uvijek dobar faktor za dalji razvoj.
__________________________________________________
Pandemija je definitivno bila katalizator promjena pa je broj online kupaca porastao za 23%, kako je pokazalo MasterIndex istraživanje. 69% korisnika kartica kupuje online i većinom su u pitanju isključivo domaće prodavnice, što nam govori da je potencijal za ekonomski rast domaćeg online tržišta ogroman i još uvijek nedovoljno iskorišten.
__________________________________________________
Kako izgleda tržište internet trgovine u Bosni i Hercegovini danas?
Najtačniji opis bi bio – bolje i savremenije nego prošle godine, ali ne još na nivou na kome može da bude. Pandemija je definitivno bila katalizator promjena pa je broj online kupaca porastao za 23%, kako je pokazalo naše tradicionalno MasterIndex istraživanje. 69% korisnika kartica kupuje online i većinom su u pitanju isključivo domaće prodavnice, što nam govori da je potencijal za ekonomski rast domaćeg online tržišta ogroman i još uvijek nedovoljno iskorišten. Svako od nas na ličnom primjeru može da potvrdi ovu promjenu potrošačkih navika koja je dovela do toga da na primjer, odlazak u supermarket mijenjamo za dostavu namirnica na kućnu adresu ili tražimo online ljekarsko mišljenje.
Kupuje se praktično sve – od odjeće i sportske opreme, preko hrane i kozmetike, pa sve do pretplate na digitalne striming servise kao što su Netflix, Deezer i Spotify.
Rast korištenja zabilježili su servisi za dostavu jer su ovo servisi u kojima je kartično plaćanje uz čuvanje podataka, odnosno credentials on file, praktično jedina opcija. Upravo se to rješenje izdvojilo kao zanimljiv pod-trend, pa osim stvaranja navike za korištenje te usluge, vidimo njenu sve veću primjenu među izdavaocima komunalnih računa. Online plaćanje mjesečnih računa je ‘međukorak’ ka online kupovini – imajući u vidu da je to uobičajena mjesečna aktivnost, korisnici se lakše opredjeljuju da je obave karticama online jer znaju primaoca računa, i na taj način bolje upoznaju i stiču povjerenje u proces online plaćanja.
Mastercard je u prethodnom periodu sproveo niz edukativnih i praktičnih projekata kroz koje smo malim trgovcima i proizvođačima omogućili da besplatno dođu do svojih internet prodavnica, kao i da steknu vještine i znanja o operativnim procesima, logistici, marketingu i protoku novca koje će im koristiti na dnevnom nivou. Mi vidimo rast e-trgovine kao rijetko dobru stvar koju je pandemija donijela sa sobom, a spremnost kojom je prihvataju i potrošači i trgovci kao jako dobru osnovu za budući razvoj. Mi ćemo i dalje biti podrška svim učesnicima u tržištu na svakom koraku jer zajedno dijelimo viziju o modernom, konkurentnom i sigurnom tržištu.
Kakve inovacije može MSP sektor očekivati od vas?
U narednom periodu će se trgovina u još većoj mjeri seliti u online okruženje i oslanjati na mobilne tehnologije. Sigurno je da ćemo i dalje raditi na uvođenju trgovaca u online poslovanje kroz edukaciju i postavljanje web prodavnica, a vjerujem da nas u narednom periodu očekuju i noviteti koji će osigurati lakši prihvat kartičnih plaćanja u privrednim sektorima gdje to do sada infrastruktura nije dozvoljavala.
Međutim, ne smijemo zaboraviti da u BiH i dalje postoji jaz u pogledu osnovnog prihvata kartica i pristupa elektronskim plaćanjima uopšte – mi i dalje imamo mjesta gde su POS terminali rijetkost, pa čak i ona u kojima ne postoji nijedan bankomat. Ovdje govorimo prije svega o manje razvijenim mjestima gdje je prosječna starost stanovništva veća, tako da su to građani koji su veći dio svog života proveli oslanjajući se na gotovinu i kod kojih se promjena navika dešava sporije iako oni i sami uviđaju da im čekanje poštara ili odlazak u obližnji grad gdje bi recimo, podigli cijelu penziju na šalteru banke troši vrijeme, novac za prevozne karte i slično. Zato je važno da zajedno radimo na tome da gradimo prihvatnu infrastrukturu, dakle da svaka pekara, apoteka, piljara i taksi vozilo nude mogućnost da građani tu plate račun karticom, elektronski. Da li će oni to i uraditi pitanje je slobodnog izbora pojedinca, kao i edukacije koju svi učesnici na tržištu moraju da sprovode.
Baš kao što pojedinci treba da znaju koje su prednosti bezgotovinskih nad gotovinskim plaćanjima, tako i privredni subjekti treba da razumiju da prihvat elektronskih plaćanja, poslovanje u bijeloj zoni i plaćanje poreza nisu trošak, već ulaganje u lokalnu zajednicu i dobrobit svih nas koji u njoj živimo.